Večeras alarm u BiH: Najgori zrak nije u Sarajevu, ovaj bh. grad proglašen "opasnim"

Prema najnovijim podacima Eko akcije izmjerenim večeras, 11. decembra u 20 sati, kvalitet zraka u više bh. gradova je izrazito loš, a građanima se preporučuje maksimalan oprez, posebno osjetljivim kategorijama.

Banja Luka – "Opasan" kvalitet zraka

U Banjoj Luci je indeks kvaliteta zraka večeras dostigao čak 393, što ovu sredinu svrstava u kategoriju opasno. PM2.5 čestice iznose alarmantnih 476.

Iz Eko akcije upozoravaju da su ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo, te da svi koji borave na otvorenom trebaju izbjegavati bilo kakve fizičke napore.

Najugroženije grupe, trudnice, djeca, starije osobe, te osobe sa srčanim i respiratornim oboljenjima, savjetuju se da ostanu u zatvorenom prostoru.

Prijedor – "Vrlo nezdrav" kvalitet zraka

Prijedor večeras bilježi indeks 228, sa PM10 vrijednošću od 184. Kod osoba s respiratornim bolestima, posebno astmom, moguća su značajna pogoršanja simptoma.

Ranljive kategorije moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti vani, dok se ostalima preporučuje smanjenje boravka na otvorenom i izbjegavanje napora.

Tuzla – "Vrlo nezdrav" kvalitet zraka

U Tuzli je izmjeren indeks 206, sa PM2.5 od 146.

Posljedice su slične kao i u Prijedoru, povećan rizik za respiratorne probleme kod svih građana, a posebno kod hroničnih bolesnika, trudnica, djece i starijih.

Sarajevo – "Nezdrav" kvalitet zraka

Glavni grad večeras ima indeks 190, što se smatra nezdravim.

Iako situacija nije alarmantna kao u Banjoj Luci, zdravstvene preporuke su jasne: moguća je pojava pojačanih simptoma kod srčanih i plućnih bolesnika, dok se svima ostalima savjetuje oprez, kraći boravak na otvorenom i izbjegavanje većih napora.

Preporuke za građane

Stručnjaci savjetuju:

• ograničiti boravak vani, posebno u večernjim i ranim jutarnjim satima
• izbjegavati fizičke aktivnosti na otvorenom
• koristiti pročišćivače zraka gdje je moguće
• redovno pratiti ažuriranja o kvalitetu zraka

Zagađenje zraka tokom zimskog perioda već godinama predstavlja ozbiljan zdravstveni problem u BiH, a današnji podaci ponovo potvrđuju razmjere tog izazova.