Korupcija kao najveća boljka bh. društva: Uskoro zakonom zaštićeni "zvizdači"
Cilj ovog zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje učinkovitog sistema zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja koja bi mogla biti u svezi s prijavom korupcije.
"Svaka osoba ima pravo, u dobroj vjeri, prijaviti bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zakon zabranjuje sprječavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog čina koja to sprječava ne proizvodi pravno djelovanje", saopćeno je iz Vlade FBiH.
Prijavitelji korupcije poznatiji su kao "zviždači" a pod ovim pojmom se podrazumijevaju osobe koje prijavljuju korupciju ili bilo kakve nezakonitosti koje se događaju unutar institucija, organizacija, kompanija... Mogu predstavljati određenu vrsta insajdera koji ukazuju i prijavljuju nepravilnosti iz institucije u kojima su samo zaposleni ili jednostavno imaju kontakt s njom.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI) u razgovoru za Radiosarajevo.ba ističe da je bilo i krajnje vrijeme da se i na nivou FBiH zakonski zaštite zvizdači, s obzirom na to da je prošle godine sličan zakon stupio na snagu na nivou RS-a, a nekoliko godina prije i na nivou države BiH.
Transparency International / Ivana Korajlić
"Neophodno je kroz ovaj Zakon donijeti što jasniju proceduru zaštite prijavitelja korupcije i ohrabriti građane kroz ove mehanizme da prijavljuju korupciju. Također, veoma je bitno osobama koje prijave korupciju pružiti poslije sigurnost i zaštitu, jer svjedoci smo da se mnogi ne odluče prijaviti netransparentne radnje na svom radnom mjestu iz tog razloga što nisu sigurni u zaštitu samih institucija nakon prijave korupcije", objašnjava nam Korajlič.
Nažalost, do sada institucije u BiH nisu pokazale građanima postupaju prema njihovim prijavama, ističe Ivana Korajlić.
"Do sada niti jedna institucija vlasti nije pokazala bh. građanima da je spremna stati iza njih u slučaju prijave korupcije, pa imamo problem da se mnogi ne žele upuštati u taj cijeli proces tako što bi ukazali na probleme koji se svakodnevno dešavaju u našem društvu", dodaje ona.
Prema njenim riječima, Transparency International u BiH je ove godine objavio podatke kako se više od 1.500 građana obratilo putem besplatne linije za prijavu korupcije na broj 0800 55555, te kako su u više od 270 predmeta postupili po prijavama građana, novinara, aktivista i nevladinih organizacija.
Transparency International
"Što hitnijim donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH, za očekivati je da će doći i do povećanja prijava za korupciju u samim institucijama, ali te prijave će se uveliko povečati ako se napokon počne i kažnjivo postupati prema onima koji su uključeni u koruptivne radnje", zaključuje Ivana Korajlić za Radiosarajevo.ba.
Neki od slučajeva prijavljivanja korupcije
Prema podacima Agencije za prevenciju korupcije za 2016-tu godinu, samo su prijavljivačima korupcije u tri slučaja dodijelili status "uzbunjivača", što znači da im je pružena zaštita.
Slučaj Danka Bogdanovića, uposlenika Uprave za indirektno oporezivanje bio je prvi i jedini slučaj u kojem se zaštita, koju predviđa zakon, pokazala uspješnom. Od momenta kada je prijavio korupciju, on je bio izložen konstantnom mobingu, koji je okončan njegovom suspenzijom sa radnog mjesta. Onda je reagovala Agencija za prevenciju korupcije koja je i nadležna za dodjeljivanje statusa uzbunjivača. Ona je rukovodiocu institucije naložila da u roku od tri dana ukloni štetnju radnju prema Danku Bogdanoviću. No, Bogdanović je bio pod suspenzijom više od dvije godine. Pod pritiskom medija ali i same Agencije poslodavac ga je na kraju ipak morao vratiti na radno mjesto.
Slučaj Višnje Marilović koja je bila bivša uposlenica KJP Centar Skenderija koja je prijavila korupciju u svom preduzeću. Onog trenutka kada se saznalo za to dobila je otkaz, a njena djeca su u školu išla pod policijskom pratnjom. Prijavila je direktora i još jednu osobu za koruptivne radnje koje su oštetile državu za tri miliona KM.
Slučaj Irine Lovrić koja je prijavila direktora Fonda za povratak BiH. Nakon prijave, trpila je teror. Osim za korpuciju, Irina je prijavila i za teror. Prva je žena koja je dobila presudu za mobing i diskriminaciju na Sudu BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.