Društvo za ugrožene narode pisalo Inzku: Molim Vas, nemojte nas razočarati

Društvo za ugrožene narode BiH uputilo je apel visokom predstavniku Valentinu Inzku kako bi se što prije usvojio Zakon o zabrani o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca u BiH.

Prije otprilike godinu dana, kad je Peteru Handkeu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, Društvo je oštro smo protesvovalo protiv njegovog negiranja i umanjivanja srpskih ratnih zločina i genocida u Srebrenici.

Zajedno s majkama Srebrenice i preživjelim zatvorenicima koncentracijskih logora iz Bosne, izrazili su ogorčenje zbog negiranja genocida, koje je rašireno u Republici Srpskoj i Srbiji.

Također, skrenuli su i požnju na činjenicu da je poricanje ušlo u diskurs i mainstream na europskoj nivou i da može nanijeti ozbiljnu štetu poslijeratnim generacijama i mladim ljudima širom svijeta.

"Poštovani gospodine Inzko, brda i livade oko nekadašnjih takozvanih zaštićenih zona Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini pokriveni su desecima tisuća nadgrobnih spomenika. Samo u Srebrenici još uvijek se traži preko 1.000 žrtava. Lokacije mnogih masovnih grobnica i danas su nepoznate. U zemlji u kojoj se, 25 godina nakon završetka rata, institucije nazivaju po glavnim osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, u kojoj spomen-ploče veličaju osuđenog bivšeg generala Ratka Mladića i u kojoj se podižu provokativni spomenici na "etnički očišćenim" područjima Republike Srpske u čast "palih srpskih boraca”, ne može biti razračunavanja s prošlošću i pomirenja. Stalne prijetnje Republike Srpske da se odcijepi od Bosne i Hercegovine su nepodnošljive i neprihvatljive.

Međunarodna zajednica mora se usprotiviti destabilizaciji i secesiji i najoštrije osuditi takve napore. Negiranje genocida mora se zaustaviti prije članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i pristupanja NATO-u. Iako su SAD u januaru 2017. godine stavile na listu nepoželjnih bivšeg predsjednika RS, Milorada Dodika, i neke njegove stranačke kolege zbog njihove destruktivne politike prema Bosni i Hercegovini, zemlje Evropske unije, unatoč brojnim apelima, nisu slijedile taj primjer.

Ohrabruje nas činjenica da je nakon potpisivanja izvornog američkog zakona 2012. godine, za vrijeme bivšeg predsjednika Obame, 10. decembra ove godine, na dan ljudskih prava i na 72. godišnjicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, konačno i na teritoriji Evropske unije donesena Uredba (po uzoru na američki “Magnitsky act“) koja predviđa sankcije za kršenje ljudskih prava. Institucijama i osobama koje krše ljudska prava, koje su optužene za genocidne zločine, mučenje ili samovoljna hapšenja, u budućnosti se može zabraniti ulazak u EU. Njihova imovina u inozemstvu bit će zamrznuta, a pristup bankovnim računima bit će blokiran.

Za Bosnu i Hercegovinu zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca bio bi još važniji korak bitan za stabilnost zemlje i budućnost sljedećih generacija. Godinama zastupnici iz RS i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) blokiraju donošenje takvog zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine, te nema drugog načina nego iskoristiti bonske ovlasti na koje imate pravo i konačno nametnuti zakon. Podrška EU i međunarodne zajednice preživjelim žrtvama više ne smije izostati.

Još uvijek smo uvjereni da je moguć miran suživot između različitih naroda u Bosni i Hercegovini. Prije rata, Bosna i Hercegovina je bila „mala Evropa“ koja bi, zahvaljujući svom multireligijskom, multikulturnom i multietničkom sastavu, mogla biti primjer mnogim zemljama svijeta.
Molim Vas, nemojte nas razočarati!", navodi se u saopćenju.