Ukidanje Suda i Tužilaštva: Manipulacija glasačima ili...
Prijedlozi zakona o prestanku važenja Zakona o Tužilaštvu BiH i Zakona o
Sudu BiH 1. februara su stigli
na adresu Parlamentarne skupštine BiH. Kako su ranije i najavili,
prijedloge su dostavili Drago Kalabić,
ispred SNSD-a, te Darko Babalj, u
ime Kluba poslanika SDS-a. Navedene stranke inicirale su akte revoltirane obustavom istraga protiv nekolicine osoba u kontekstu ‘slučaja Dobrovoljačka’.
Predloženi propisi predviđaju da Tužilaštvo i Sud BiH prestanu raditi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu prijedloga. Zahtijeva se i da se, po usvajanju
zakona, svi nezavršeni predmeti predaju
u nadležnost tužilaštava FBiH, RS-a te Distrikta Brčko. Sa završenim predmetima,
dalje se navodi u prijedlogu, postupalo bi se u skladu sa propisima
kojima se uređuje pitanje arhivske građe.
Tekst Prijedloga zakona o prestanku
važenja Zakona o Sudu BiH
Tekst Prijedloga zakona o prestanku
važenja Zakona o Tužilaštvo BiH
Zakoni u prvom dijelu procedure (uglavnom)
idu na Kolegij (Predstavničkog doma); portal Radio Sarajevo doznaje da na Kolegij još nisu došli, a naredna sjednica
još nije zakazana. Imajući u vidu da bi se sljedeće sedmice trebalo formirati Vijeće
ministara BiH, za očekivati je da Kolegij
neće zasjedati ni u narednih sedam dana.
Naredni koraci ovise od toga da li će zakoni proći ustavnopravnu komisiju; procedura zavisi i od toga da li se zakoni šalju u osnovnom, skraćenom ili hitnom postupku. Po osnovnom, zakon ide u komisijsku fazu, pa u prvo čitanje Doma, a moguća je poslije javna rasprava. Nakon toga ide nova komisijska faza i drugo čitanje. Skraćeni postupak isti je poput osnovnog, ali su rokovi skraćeni na pola; hitni postupak koristi se za zakone visoke urgentnosti koji su u takvoj formi da mogu biti ili usvojeni ili odbačeni, odnosno, komisije ih ne razmatraju i nema mogućnosti ulaganja amandmana.
Ipak, međunarodna zajednica je rezolutna u tome da ne dopusti upletanje politike u rad Suda i Tužilaštva, pogotovo jer ovo nije prvi put da RS otvara pitanje njihove ustavnosti. Istina, RS se ovaj put odlučio na nešto drukčiji pristup – sjetimo se prošlogodišnje najave o referendumu o ukidanju ovih institucija što je Evropa ocijenila iritantnim. Baš zato je, od prošle godine, između BiH i EU otvoren strukturalni dijalog putem kojeg se stranci nadaju da će ojačati bh. pravni sistem, napraviti ga kompatibilnim evropskim standardima te smanjiti tenzije između politike i pravosuđa.
Kritike su neopravdane
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko stoga nema dileme kada se analizira ustavnost Zakona o Sudu BiH: ustavna kategorija Suda i Tužilaštva više je puta već potvrđena. Za njega su kritike bh. Suda i Tužilaštva neopravdane, a kako bi im javno iskazao podršku Inzko ih je posjetio odmah nakon inicijative iz RS-a te je njihov značaj ponovio u susretu sa predsjednikom i glavnim tužiocem Haškog tribunala (ICTY), Theodorom Meronom i Sergeom Brammertzom.
"EU je
oduvijek bila jasna u pružanju podrške nezavisnom i profesionalnom pravosudnom
sistemu u BiH, a državni Sud i Tužilaštvo integralni su dio bh. pravosudnih
struktura i ne bi ih trebalo potkopavati", izjavio je nakon inicijative iz
RS-a glasnogovornik Delegacije EU u BiH i Ureda specijalnog
predstavnika Unije Andy McGuffie.
Andy McGuffie
Misija OSCE-a često ponavlja svoje preporuke
za pokretanjem rasprave o uređenju statusa Suda i Tužiteljstva BiH i Visokog
sudskog i tužiteljskog vijeća kao ustavne kategorije, ali i da se razmotri formiranje
vrhovnog suda na državnom nivou. Uspostava ovog suda riješila bi problem
neusklađene primjene važećih zakona u krivičnim predmetima, kažu u OSCE-u.
Nije samo međunarodna zajednica sigurna da prijedlozi SNSD-a i SDS-a ne mogu proći Parlament. Mostarski profesor i političko-društveni analitičar Mile Lasić siguran je da bi se u ovom slučaju entitetsko glasanje obilo o glavu manjeg bh. entiteta. Njegove su riječi da je ovo još jedan pokušaj Milorada Dodika i njegovih pulena da manipuliraju narodom koji je za njih glasao, a sve s ciljem da se pokaže kako bh. institucije, uostalom kao i sama država, nemaju budućnost.
Istovremeno je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso upozorila kako je prijedlog nagovještaj ozbiljnijeg plana da se ukinu sve institucije koje nisu izričito spomenute u Ustavu BiH: Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane, SIPA... Njene su riječi kako su spomenuti akti vrlo opasna inicijativa.
Kreso čeka reakciju EU
„Ovo je, zapravo, najveći dokaz o nastojanju političkih partija da
kontrolišu rad institucija koje su garant vladavine prava u
BiH, čiji rad je kontinuirano ocjenjivan kao dobar od relevantnih međunarodnih
posmatrača i kojem neprekidnu podršku daje međunarodna zajednica (...) što je opet dio jedne
otvorene politike koju posljednjih nekoliko godina vode političke stranke iz
RS-a“,
rekla je Kreso, piše dnevni list Oslobođenje.
Meddžida Kreso
Predsjednica Suda se plaši kako bi ovako formulisan prijedlog mogao služiti kao temelj za stavljanje van snage svakog drugog zakona koji je donesen na nivou države (Krivični zakon BiH, Zakon o krivičnom postupku, parničnom postupku, upravnom postupku, izvršnom postupku, Zakon o autorskim pravima...). Ona smatra da ovakvi prijedlozi zahtijevaju najstrožiju reakciju EU.
Izvjesno je da zakoni teško mogu proći bh. skupštinu, no kako bi Vam ilustrirali rad entitetskog pravosuđa koje
RS ocjenjuje kao objektivno podsjetit ćemo na to da je npr. Vrhovni sud ovog
entiteta u ovoj sedmici RS oslobodio plaćanja za džamije koje su srušili u
proteklom ratu. Također, entitetskim sudovima se nerijetko dogodi, pogotovo
kada je riječ o ratnim zločinima, da im svjedoci mijenjaju iskaze jer sudovi nemaju
sredstava i načina da ih zaštite; često ne mogu ni platiti put osobi da dođe
svjedočiti o slučaju. Toliko o njihovom kapacitetu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.