Ugledni svjetski medij o genocidu u Srebrenici: "Zakon nije dovoljan ako društvo odbija odgovornost"

Radiosarajevo.ba
Ugledni svjetski medij o genocidu u Srebrenici: "Zakon nije dovoljan ako društvo odbija odgovornost"

U kolumni objavljenoj u The New York Timesu, Dunja Mijatović, bivša povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope, i Kenneth Roth, bivši direktor Human Rights Watcha, pišu o 30 godina od genocida u Srebrenici.

Oni podsjećaju da je 11. juli obilježavanje najtežeg masakra u Europi nakon Drugog svjetskog rata, kada su snage bosanskih Srba, predvođene ratnim zločincem Ratkom Mladićem, zauzele zaštićenu zonu pod okriljem UN-a, a potom pogubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Zločin je uzdrmao međunarodnu zajednicu i doveo do pokretanja procesa pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Sud je podigao optužnice protiv 161 osobe, od kojih je oko 90 osuđeno, uključujući i Mladića te političkog lidera Radovana Karadžića, koji su proglašeni krivima za genocid i druge ratne zločine.

Netransparentne kupovine: Vlada RS potrošila ogroman novac na hotele koji ne rade

Ove presude su imale značajnu ulogu u individualizaciji odgovornosti, jačanju vladavine prava i očuvanju sjećanja na žrtve.

Međutim, autori ističu da samo pravo nije dovoljno ako društva ne priznaju istinu i ne odbace ideologije koje su dovele do zločina. Srebrenica je primjer ograničenja pravne pravde kada se izostavi politička i društvena odgovornost. Ovo je pouka i za druge sukobe, poput onih u Gazi ili istočnom Kongu, gdje se pravda još uvijek traži.

Potresni prizori iz Srebrenice: Majke se spremaju na posljednji ispraćaj najmilijih

U Bosni i Hercegovini i Srbiji, poricanje genocida je i dalje prisutno. U entitetu RS se osuđeni ratni zločinci često prikazuju kao heroji, a u školama se izostavljaju ključne činjenice o genocidu.

U Srbiji, vlasti, uključujući predsjednika Vučića, uporno izbjegavaju priznati da se dogodio genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova.

Kao kontrast, autori navode različite pristupe Njemačke i Japana nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je priznala Holokaust, razvila kulturu sjećanja i postala lider u zaštiti ljudskih prava.

Japan, s druge strane, nikada nije u potpunosti prihvatio odgovornost za svoje ratne zločine, što se i danas odražava u njegovom vanjskopolitičkom oprezu.

Zaključno, Mijatović i Roth naglašavaju da istinska pravda zahtijeva ne samo suđenja, već i društveno priznanje, obrazovanje, javna izvinjenja i kulturu sjećanja – kako bi istina prevladala nad poricanjem i revizionizmom, piše u kolumni New York Timesa.

Sva dešavanja u Srebrenici danas možete pratiti na našem portalu na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak