U potrazi za prilikama: Sve više naših studenata želi nastaviti školovanje van BiH

Sve više mladih iz BiH želi studirati u inostranstvu zbog brojnih mogućnosti i prednosti koje fakulteti pružaju u zapadnoevropskim zemljama.

Također, naša zemlja ima potpisane ugovore s pojedinim zemljama Europske unije poput Slovenije gdje je za naše studente studij besplatan. No, mnogi studenti koji studiraju i odlaze na razmjene studenata u zemlje Europske unije, donose sjajna znanja i praktična iskustva.

Andrea Petrović sprema se za treću godinu fakulteta arheologije i kulturne baštine u Sloveniji. Bosna i Hercegovina i Slovenija imaju potpisan ugovor pa za naše državljane školarina košta 34 eura (66.50 KM).

"Oni nas drže kao kap vode na dlanu. Mi smo građani prvog reda i sve nam je omogućeno, imamo subvencioniran prevoz, hranu, smještaj do toga da nas jako poštuju i ne gledaju na nas kao na brojeve već kao na njihove kolege", rekla je Petrović.

"Imamo odjel "Prošto študentsko delo" i onda se preko toga traže poslovi kojih je raznih, u CA, prodavnicama, restoranima, sve ovisi gdje ima dostupno. Mislim da je najmanja plaća 8 eura (15.65 KM) po satu", ističe Petrović.

A velike su mogućnosti, priča nam Andrea, i za rad preko studentskih servisa.

A upravo jedno od najčešće postavljanih pitanja studenata jeste i mogu li raditi dok studiram. Primjerice, u Danskoj je satnica za studente oko 15 eura (29.34 KM). Odmah nakon Danske, najveća je oko 13 eura (25.42 KM) u Njemačkoj. Mnogi studenti iz BiH oslanjaju se i na honorarne poslove kako bi financirali troškove života tokom studija u inostranstvu. Profesorica engleskog jezika na Univerzitetu u Tuzli, Nihada Delibegović Džanić, kaže nam da i Erasmus razmjene nude sjajne mogućnosti našim studentim.

"Oni u Erasmusu dobiju zaista dobre stipendije koje im budu dostatne da ne moraju dodatno raditi, ali su u mogućnosti da odrađuju praksu koja im se vrednuje i upisuje dodatak diplomi", kaže Nihada Delibegović Džanić, profesorica na Odsjeku za engleski jezik UNTZ. 

Mladi ljudi iz naše zemlje već tokom srednjoškolskog obrazovanja žele biti dio međunarodnog obrazovnog procesa. Odlazeći na različita svjetska i europska natjecanja shvaćaju da bi uz malo više volje nadležnih i naši fakulteti mogli biti na svjetskoj razini.

"Mi svi znamo te neke prednosti tamo njihovog obrazovanja za kojim i mi tamo treba da težimo. Upravo ta neka praktična nastava, praktični dio gdje učenici mogu da stječu iskustva. Nadam se da će to u skorijoj budućnosti zaživjeti i kod nas pa da nećemo osjetiti nikako potrebu da šaljemo našu djecu vani, nego da ćemo im sve to moći obezbijediti i ovdje", kaže Džasen Brigić, zamjenik direktora Međunarodne škole Tuzla.

"Individualni pristup učeniku, mentorski pristup gdje se učenik osnažuje, njegov lični potencijal profesor prepoznaje, osnažuje, prati ga na njegovom karijernom putu i to je nešto što naša država u budućnosti treba da implementira. Jer ako mi na takav način budemo pristupali našim studentima, neće niko poželjeti da ode iz naše lijepe države", istakla je Aldina Pašić, profesorica engleskog jezika u Međunarodnoj školi u Tuzli.

Prema podacima koje je BHRT dobio od Erasmus ureda u BiH, studenti iz BiH najviše odlaze na studij u Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Sloveniju, Hrvatsku, a posljednjih godina sve više i u Španjolsku. Jer mladi žele kvalitetno obrazovanje, a zbog vrijednosti koje pruže tokom studija nerijetko ostaju u toj zemlji kao doktori, naučnici, inženjeri.