U čijoj je nadležnosti dodjela koncesije za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela?

Tri kineske kompanije koje su dostavile ponudu za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela u vrijednosti od 250 miliona eura zatražili su od Vlade Republike Srpske informacije o statusu predmeta pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-оm, vezano za žalbu Crne Gore o narušavanju životne sredine, kako bi odlučili o tome hoće li prihvatiti da uđu u projekt.

Izbor izvođača radova za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela prolongiran je na proljeće. Pomoćnik ministra za energetiku RS kaže da je spor pred Ustavnim sudom politički proces i da je Vlada RS sve uradila u skladu sa svojim ingerencijama i ustavnim pravom. U suprotnom bi, kaže, Ustavni sud BiH već donio privremenu mjeru zabrane izgradnje hidroelektrane.

"Projekat nije na državnoj granici i sve što je navedeno u apelaciji 24 zastupnika Predstavničkog doma ne stoji i to smo u odgovoru Ustavnom sudu jasno dokazali da to nije tako", kazao je za BHRT Milan Baštinac, pomoćnik ministra za energetiku RS.

A Komsija za koncesije BiH nije riješila spor kako joj je naložio Ustavni sud BiH, na osnovu apelacije federalnih parlamentaraca prije dvije godine. Zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda predmet je završio u Tužilaštvu BiH. Predsjednik Komisije kaže da nisu imali kvorum za održavanje sjednice, zbog, kako kaže, opstrukcija člana iz Federacije BiH. Ističe da dodjela koncesije ne mijenja vlasništvo.

"Koncesije u BiH dodjeljuju kantonalne i entitetske vlade koje upravljaju prirodnim resursima. Mislim da smo upali u zamku da imamo spor oko vlasništva i tu uvukli koncesiju koja nema veze sa vlasništvom", kazao je Milomir Amović, predsjednik Komisije za koncesije BiH.

Pitanje dodjele koncesije nije smao pitanje imovine, već pitanje ustavne definicije i načina sklapanja ugovora, smatra stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero. Ističe da u sporazumu o specijalnim i paralelnim vezama između Rrepublike Srpske i Srbije ne postoji mogućnost korištenja prirodnih, već privrednih resursa.

"Ustav ne poznaje mogućnost uvođenja entiteta u međunarodni subjektivitet. Ovdje je model d advije države sačinjavaju sporazum. Entitet RS je mogao da uđe u takav aranžman ali uz prethodnu saglasnost BiH", rekao je Cero.

Portal Kaptal je istraživao ovaj projekat i došao do saznanja da kineski investitotri traže dodatne garancije od Vlade RS zbog spora pred Ustavnim sudom BiH, iako rizik nose vlasnici koncesije – RS i Srbija.

"Politika oličena kroz dobijanje koncesije za hidroelektranu koči projekat koji je sklopljen iza zatvorenih vrata i za koji ne znamo mnogo. Karakteriše ga velika netransparentnost", rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Kapital.

Zajednički projekat elektroprivreda RS i Srbije osim „Buk Bijela“ predviđa gradnju još dvije hidroelektrane. Vrijednost ukupne investicije je procijenjena na 520 miliona eura.