Zatraženo određivanje pritvora ratnom zločincu Dragoljubu Kunarcu

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je u srijedu, 28. februara da Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči, bude određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti.

Na ročištu održanom poslije prebacivanja Kunarca iz Njemačke nakon odsluženja 28-godišnje kazne zatvora na koju ga je osudio Haški tribunal, Odbrana je ocijenila pritvor neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u BiH kako bi se suočio s optužbama.

Tužiteljica Remzija Smailagić navela je da je Kunarac živio u Foči, u blizini granice sa Crnom Gorom, koju bi lako mogao preći.

"Ima jasan motiv za bjekstvo…. Činjenica da mu se na teret stavlja zločin protiv čovječnosti za koje se može izreći i najteža kazna", kazala je Smailagić.

Ona je navela porodične veze optuženog s Crnom Gorom, kao i da je  više od stotinu osumnjičenih i optuženih nedostupno pravosudnim organima i da borave u susjednim zemljama.

Tužiteljica je navela da se optužnicom koju je Tužilaštvo BiH podiglo 2018. Kunarcu na teret stavljaju ubistva, mučenja, deportacije i druga djela te da bi njegovim boravkom na slobodi došlo do uznemirenja javnosti.

"Puštanje na slobodu rezultiralo bi prijetnjom narušavanja javnog reda", ocijenila je Smailagić.

Ukoliko sud ne odredi pritvor, kako je dodala, Tužilaštvo predlaže određivanje mjera zabrane.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice VRS zvane "Žaga", sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima "Žagine" jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.

Kunarca je Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.

Na pitanje predsjedavajuće Vijeća Dalide Burzić, Kunarac je kazao da nema državljanstvo neke druge države, te da su mu svi lični dokumenti davno istekli.

Burzić je kazala da je, prema informacijama suda, Njemačka odbila zahtjev za izručenje Kunarca, te da je on ustvari samo transportovan iz te zemlje.

Braniteljica Anja Loga je kazala da je Kunarac na saslušanju u Njemačkoj rekao da želi da se suoči s optužbama u BiH.

"On se nikad nije protivio izručenju BiH… Mogao je pretpostavljam biti transportovan u Crnu Goru", kazala je Loga.

Prema njenim riječima, Tužilaštvo nije konkretizovalo namjeru za bjekstvo i uznemirenje javnosti.

"Nije dovoljno reći da je preko sto osumnjičenih nedostupno. To se ne odnosi na mog branjenika. On se dobrovoljno predao Haškom tribunalu", navela je braniteljica.

Ona je dodala da se bivša supruga optuženog, koja živi u Crnoj Gori, nalazi na listi svjedoka Tužilaštva. Navela je da se Odbrana ne protivi određivanju mjera zabrane.

Odgovarajući na navode Odbrane da je Kunarac mogao tražiti da ide u Crnu Goru, tužiteljica Smailagić je kazala da je za njim raspisana potjernica.

Sud će naknadno donijeti odluku o prijedlogu Tužilaštva.

Šta kaže Haška optužnica?

Tužilaštvo BiH je prije sedam godina podiglo optužnicu protiv Kunarca za zločin protiv čovječnosti na području Foče tokom 1992., a nedavno je zatraženo njegovo izručenje iz Njemačke gdje se nalazio na izdržavanju kazne zatvora od 28 godina po presudi Haškog tribunala. 

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) zvane Žaga, sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima Žagine jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu Sud BiH je i potvrdio. 

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. je Haški tribunal prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti. Kunarac je prvi optuženi za silovanje i mučenje bosanskih muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom predmetu osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.

On se dobrovoljno predao 4. marta 1998. francuskim vojnicima SFOR-a u Filipovićima nedaleko od Foče. 

Na izdržavanje kazne prebačen je u Njemačku 12. decembra 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. marta 1998. godine.