Čak 13 kandidata za glavnog tužioca Tužilaštva BiH

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) pred sobom će imati 13 imena kandidata za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a stručnjaci im poručuju da dosadašnje greške ne bi trebali ponavljati te da vode računa o stručnosti u radu na najtežim predmetima, poput ratnih zločina i organiziranog kriminala.

Na proljeće bi VSTV trebalo da imenuje glavnog državnog tužioca, za kojega se mnogi nadaju da će biti stručan, posjedovati iskustvo i, u konačnici, biti na funkciji cijeli mandat, jer nijedan glavni tužilac u proteklih 15 godina to nije uspio.

Jedan od kandidata za glavnog tužioca smatra da “dovoljno poznaje rad, međuljudske odnose, ali i sve manjkavosti na koje je ukazivao” u Tužilaštvu BiH, dok drugi ističe da iskustvom na istragama može doprinijeti sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Stručnjaci koji godinama na različite načine surađuju s Tužilaštvom BiH smatraju da se uz stručnost, koja je obavezna, treba voditi računa i o etničkoj pripadnosti kandidata, što je kriterij koji se mora poštivati.

“Treba biti riječ o izuzetno stručnoj osobi, koja može procijeniti da li su ispunjeni standardi za gonjenje za najteža krivična djela, te da bude toliko stručna da poznaje rad policijskih agencija i propise koji to regulišu”, kazala je advokatica Vasvija Vidović.

Prvi čovjek VSTV-a smatra da će izborom novog glavnog tužioca biti uspostavljen jedan brzi pozitivni trend razvoja pravosuđa.

Značajna funkcija

Tužilaštvo BiH je osnovano 2003. godine, i zaduženo je da radi na najtežim predmetima poput organiziranog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma.

Do sada su bila izabrana tri glavna tužioca. Marinko Jurčević, koji je bio prvi izabran, napustio je funkciju bez da je ikada objasnio razloge u javnosti. Danas radi kao notar, piše BIRN BiH.

Drugi glavni tužilac Milorad Barašin – nakon disciplinskog postupka pokrenutog zbog kontakata sa Slobodanom Tešićem, koji se dovodi u vezu s međunarodnim krijumčarenjem oružja – smijenjen je s pozicije i ostao je u Tužilaštvu BiH kao tužilac.

Treći glavni tužilac Goran Salihović je također smijenjen odlukom disciplinske komisije, zbog određenih nepravilnosti u radu, a ostao je na poziciji tužioca u Tužilaštvu BiH.

“Napravljena je greška u davanju prioriteta posebnim sposobnostima prethodnog tužioca jer se tvrdilo da ima dobre menadžerske sposobnosti. Potpuno se zanemarilo da menadžerske sposobnosti nisu dovoljne za obavljanje te visoke službe”, rekao je advokat Vlado Adamović.

Nakon suspenzije Salihovića, za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca je u septembru 2016. izabrana Gordana Tadić. Radila je na predmetima ratnih zločina, a kasnije je i rukovodila Odjelom za ratne zločine. Na suđenjima za ratne zločine ponekad je mijenjala kolege, a sama je vodila predmet protiv Jasmina Čolomana, bivšeg pripadnika Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). U prvostepenom postupku Čoloman je oslobođen krivice, da bi presuda bila ukinuta i postupak vraćen na ponovno suđenje.

Apelaciono vijeće je Čolomana osudilo na tri godine zatvora, što je potvrdilo i Trećestepeno vijeće. On je osuđen za učešće u ubistvu hrvatskih civila zatočenih u Domu mladih u mjestu Počulice (općina Vitez).

Tadić se za glavnog tužioca prijavila na konkursu koji je VSTV raspisao 7. decembra prošle godine. Na pisani upit šta bi promijenila u toj instituciji i zašto bi baš ona trebala bila izabrana za glavnog tužioca, nije odgovorila, pojasnivši da će to obrazložiti tokom intervjua u VSTV-u.

Prijavilo se još 12 kandidata. Među njima je i Miroslav Janjić, sadašnji tužilac Tužilaštva BiH koji zastupa nekoliko predmeta za ratne zločine. Najviše se istaknuo zbog predmeta protiv Nasera Orića i Sabahudina Muhića, optuženih za ratni zločin počinjen u okolini Srebrenice. Prvostepenom presudom Orić i Muhić su oslobođeni krivice.

Razlog zašto se Janjić prijavio za funkciju glavnog tužioca, kazao je, jeste prvenstveno to što je riječ o jednoj od najznačajnijih pravosudnih institucija.

“U posljednjih nekoliko godina Tužilaštvo BiH je prikazano u veoma negativnom kontekstu. Smatram da to mogu promijeniti iz nekoliko razloga. Smatram da mogu rukovoditi uz potpuno poštivanje tužilačke nazavisnosti, a što je jedan od najvećih problema u posljednje vrijeme”, rekao je Janjić.

On je naglasio da je deset godina u Tužilaštvu BiH, s malim prekidima, i da poznaje sve potencijale i probleme s kojima se ta institucija susreće u radu.

Istaknuo je da je i ranije ukazivao na manjkavosti u radu, pojasnivši da je podnio i disciplinsku prijavu protiv aktuelnog rukovodioca, ne iz ličnog razloga nego iz potrebe da ukaže na ono što se dešava.

Prijavu koju je podnio protiv Tadićke zbog “nemara i nepažnje pri vršenju dužnosti” tužilac Janjić je povukao ne obrazloživši razloge. U međuvremenu je Tadić podnijela dvije prijave protiv Janjića zbog kršenja pravila i procedura u radu, među kojima je neblagovremeno ulaganje žalbe u predmetu “Gibraltar”, i oslobađajuća presuda je postala pravosnažna.

Oslobađajuće presude ili male kazne

Na konkurs za glavnog tužioca prijavili su se tužioci Tužilaštva BiH Kasim Halilčević, Miroslav Marković, Diana Kajmaković, Seid Marušić, Ivan Matešić, Saša Sarajlić i Ismet Šuškić. Većina tih tužilaca nije pristala na razgovor o tome zašto smatraju da trebaju biti izabrani za glavnog tužioca.

Jedan od tih tužilaca, koji radi na predmetima ratnih zločina, nije imao osuđujuće presude, dok su neki imali kazne ispod zakonskog minimuma.

Konkurirali su i federalni tužilac Munib Halilović, glavni kantonalni tužilac u Tuzli Tomislav Ljubić, glavni inspektor Federalne uprave policije Mustafa Hujdurović i tužilac Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci Siniša Vranješ.

Hujdurović je kazao da cijeli svoj radni vijek radi istrage u Federalnoj upravi policije, koja sigurno predstavlja jedan je od organa bezbjednosti koji odgovara svom zadatku.

"Svoj rad želim da profiliram i kroz rad u Tužilaštvu BiH s obzirom na to da ispunjavam uvjete i da se ne stidim svoje prakse i znanja”, rekao je Hujdurović.

Advokatica Vasvija Vidović je naglasila da funkcija glavnog tužioca zahtijeva stručnjaka koji mora biti u stanju da procjenjuje rad zamjenika ili pomoćnika, da procjenjuje i upravlja radom policijskih agencija.

Dosadašnji propusti, prema Vidović, posljedica su nestručnosti. “Čovjek koji nije stručan griješi, a u ovoj vrsti nadležnosti kakvu ima Državno tužilaštvo greške nisu dopuštene”, kazala je Vidović.

Ako se zanemari stručnost, istakao je Adamović, sigurno se pravi pogrešan izbor, a što se pokazalo prošlim izborom. On je naglasio da se moraju poštivati i pravila u vezi s etničkom pripadnosti. Koje će etničke pripadnosti biti budući glavni tužilac još uvijek je neizvjesno. Postoji varijanta da bude Hrvat, ali isto tako da može biti i Bošnjak s obzirom da na drugim rukovodećim pozicijama – poput onih u Sudu BiH, VSTV-u i državnom Ministarstvu pravde – nema Bošnjaka.

Neke osobe bliske pravosudnim krugovima smatraju da će izbor glavnog tužioca biti riješen istovremeno kada se bude birao predsjednik VSTV-a, jer dosadašnjem uskoro ističe mandat.

Adamović smatra da kriteriji propisani Zakonom o VSTV-u moraju biti ispoštovani do kraja i po cijenu da se konkurs ponovi ukoliko prijavljeni kandidati ne ispunjavaju standarde.

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, rekao je da će u proljeće biti izvršeno imenovanje glavnog državnog tužioca, što će dovesti do “ubrzanog rada na predmetima ratnih zločina, korupcije i organiziranog kriminala”.

On je sasvim siguran da će ove godine biti uspostavljen “ubrzani pozitivni trend razvoja pravosuđa”.