Terorizam u BiH - više od izoliranih slučajeva
Analitičari upozoravaju da teroristički čin Mevlida Jašarevića ukazuje na ozbiljne propuste sigurnosnih agencija u BiH. Nakon Bugojna i Sarajeva, više se ne može govoriti o izoliranim slučajevima terorizma, piše portal Deutsche Welle.
Pucnji iz Jašarevićevog "Kalašnjikova" po Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u glavnom gradu BiH Sarajevu postigli su ono što je cilj svakog terorističkog napada, sijanje straha. Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović tvrdi da teroristički napad Mevlida Jašarevića na Ambasadu SAD-a u Sarajevu nije slučajan. "Svaki teroristički napad je planiran, uključujući i ovaj u Sarajevu. To podrazumijeva ideološku indoktrinaciju, obuku i logistiku", kaže Azinović za Deutsche Welle.
"Kriminalni dosije Mevlida Jašarevića potvrđuje dosadašnji profil terorista u BiH. Oni su po pravilu osobe iz nekog kriminogenog miljea koje u jednom trenutku prihvate ideologiju u okviru neke grupe koja im pruža opravdanje za kriminalno ponašanje", pojašnjava Azinović. On ističe da bi se agencije za provedbu zakona konačno trebale pozabaviti centrima iz kojih se ove grupe finansiraju i nadahnjuju za terorističke akcije. No, očito je, upozorava Azinović, da su pomenute agencije u ovom slučaju napravile propust.
Sigurnost građana više prepuštena slučaju, nego radu agencija
Kako je moguće da osoba sa kriminalnim dosjeom, koja je prošle godine u Novom Pazaru napala strane ambasadore, i za koju se zna da je boravila u Gornjoj Maoči, usred dana u glavnom gradu jedne države puca na američku ambasadu? "Bojim se da je sigurnost građana BiH više prepuštena slučaju nego svjesnom naporu nadležnih agencija. To je problem nefunkcionalne države i neodgovornog odnosa političkih elita koje na odgovorne funkcije ne postavljaju stručnjake, već izvršitelje političkih naloga", tvrdi Azinović.
Na propuste ukazuje i novinar sarajevskog "Oslobođenja" Esad Hećimović. On podsjeća da je proteklih godina u BiH uspostavljena sigurnosna struktura različitih agencija "koja ima smisla samo ako na terenu djeluje preventivno". "Informacije iz BiH i Srbije pokazuju da je napadač više puta identificiran kao prijetnja. Ukoliko se potvrde u zvaničnoj istrazi, neuspjeh sigurnosnih agencija da odvrate ili spriječe napad osobe označene kao prijetnja, treba da ima višestruke personalne, organizacione i konceptualne posljedice", ističe Hećimović za Deutsche Welle.
Prioritet je depolitiziranje nadležnih ministarstva i agencija
Prva adresa na koju Hećimović upućuje kritike je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). Sigurnosne agencije u BiH, kaže Hećimović, nisu čak ni poslije Bugojna prepoznale trend "usamljenih napadača", niti su pronašle model odvraćanja i spriječavanja takvih napada. "Naše službe sigurnosti, bez obzira na to o kojem etnitetu ili regionu je riječ, treba da budu depolitizirane i profesionalne, posvećene otklanjanju opasnosti po stanovništvo na teritoriji na kojoj imaju zakonska ovlaštenja", ističe Hećimović.
Nakon napada na Ambasadu SAD-a, postalo je jasno da BiH ima problem koji ugrožava sigurnost. Analitičari tvrde da, umjesto politički podobnih, na odgovorne funkcije u nadležna ministarstva i agencije za provođenje zakona treba postavljati profesionalce iz struke. U protivnom, problem koji ima BiH može biti i iskra obnove međuetničkih sukoba, jer bi, kako ističe Hećimović, neka naredna meta terorističkog napada mogla biti manje zaštićena.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.