Svjetska banka: Kako je Albanija kreirala skoro 36.000 radnih mjesta, a BiH 7.000

Svjetska banka (WB) u svom posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan navodi da potrebno ubrzanje reformi, dok ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 posto u 2017. godini na 3,8 posto u 2018. godini, uz projektovani prosjek od 3,7 posto u periodu 2019.-2020. godine.

“Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim vanjskih i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi. Prema izvještaju, zemlje regiona sada imaju priliku unaprijediti reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtijeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima”, saopćeno je iz Svjetske banke.

Kako kažu, uprkos snažnijem rastu u 2018. godini, u regionu je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Dalje dodaju da je na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96 hiljada radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171.200 radnih mjesta otvorenih u 2017. godini.

Nova radna mjesta

Što se tiče realnog rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu. Realni rast BDP-a u 2018. godini u našoj zemlji iznosio je samo 3,0 posto, a ispod Bosne i Hercegovine nalazi se samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, Kosovo i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.

Ukupno novih radnih mjesta: 95.889

Albanija: 35.876
Bosna i Hercegovina: 7.279
Crna Gora: 8.150
Kosovo: -11.985
Sjeverna Makedonija: 18.295
Srbija: 38.275

Ovakvi podaci o novim radnim mjestima su lošiji u odnosu na izvještaj WB-a za 2017 godinu, kada je u BiH kreirano oko 9.000 radnih mjesta. Analitičari ističu da je smanjenje broja novih radnih mjesta pobezano upravo s činjenicom da je 2018., izborna godina.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za portal Radiosarajevo.ba kaže da redovni ekonomski izvještaj pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana, a naročito Bosna i Hercegovina imaju skroman ekonomski rast, nedovoljan za ispunjavanje očekivanja javnosti.

“Ovo je jasno zbog toga što tek nekih 6 do 10 posto ekonomskog rasta u kontinuitetu od tri godine minimalno može stvoriti jasne promjene vidljive građanima date zemlje. Rast od 2 do 3 posto ne ispunjava rastuća očekivanja građana. Jaz između očekivanja i stvarnosti vodi ka odlasku naših ljudi vani. Ono što je bitno navesti, a što se može iščitati iz izvještaja je da u posmatranim zemljama, nedostaju ključni uvjeti za razvoj konkurentnosti. Navedeno je već prepoznato u brojnim ekonomskim izvještajima. Posljedica navedenog je nedostatak investicija, kako domaćih, tako i inostranih”, kazao je Čavalić.

Dodao je da izvještaj bitan zbog demistifikacije tvrdnji o drastičnom smanjivanju nezaposlenosti odnosno povećanju zaposlenosti u Bosni i Hercegovini.

“Svjetska banka ocjenjuje da je ovo posljedica emigracija tj. odlaska pojedinaca da rade vani, te neaktivnosti radne snage. Konkretno – uklanjanje pojedinaca sa lista zavoda za zapošljavanje, privremeni projekti zapošljavanja, sezonski rad ili odlaski vani i slično. Uopšteno, teorijski i praktično je nemoguće sa niskim stopama ekonomskog rasta ostvariti toliku zaposlenost. Jedno uvjetuje drugo i nema zaobilaznih rješenja (izuzev friziranja podataka, što je postalo širom praksom u Bosni i Hercegovini). Posebno zabrinjavajući problem je dugoročna neaktivnost radno sposobnog stanovništva, od 20 do 30 godina, što u znatnoj mjeri predstavlja hendikep za našu ekonomiju. Kako riješiti navedeno? Fiskalnim reformama, ali i reformom tržišta rada, što je predviđeno novim reformskim procesima. Međutim, treba biti skeptičan prema implementaciji datih reformi, shodno iskustvima sa Reformskom agendum”, smatra Čavalić.

Prema njegovom mišljenju, ono što je možda deprimirajuće je projekcija rasta u srednjem roku do 3,9 posto, što je nedovoljno za nerazvijenu ekonomiju poput naše.

“Naročito, ako se uzme u obzir da su ovakve projekcije obično optimistične, odnosno da je data stopa teško dostižna. Pored toga, kao najveći vanjski rizik za našu ekonomiju, navode se ekonomske prilike zemalja EU. Ovo znači da bilo kakva recesija kod zemalja EU, automatski vodi ka padu projekcija ekonomskog rasta za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.

Ekonomista Faruk Hadžić za portal Radiosarajevo.ba istakao je da najnoviji izvještaj Svjetske banke potvrdio prognozirani nastavak ekonomske stagnacije BiH u narednim godina.

“U prošloj godini BiH je ostvarila preskromnih 3 posto ekonomskog rasta. Pitate se zbog čega je rast od 3 posto preskroman i zbog čega tvrdim da je stagnacija. Razlog je u vrlo niskoj osnovici za obračun BDP-a. Za razliku od nas, Hrvatskoj ova stopa rasta (pa čak i niža) predstavlja dobar rezultat zbog visoke osnovice, koja je mnogo viša od naše. Kao primjer, šta je veće - jedna zemlja ima rast od 5 posto i osnovicu za obračun 100 NJ (novčanih jedinica) ili druga zemlja koja ima rast 1 posto na osnovicu od 1.000 NJ. Upravo zbog ovoga, naš rast predstavlja stagnaciju jer smo mi u poziciji zemlje broj 1 iz ovog primjera”, pojasnio je Hadžić.

Dodao je da prije nekoliko dana objavljeni su podaci da je u BiH nezaposlenost na rekordno niskom nivou i da imamo najvišu zaposlenost ikada.

Hvalospjevi o napretku BiH

“Krenuli su trijumfalni komentari na društvenim mrežama, hvalospjevi kako napredujemo, razvijamo se... Neupućeni bi pomislili da je u pitanju neka druga zemlja, a ne ona koja se nalazi na samom dnu u Evropi po mnogim ekonomskim parametrima. Bivši i sadašnji savjetnici i saradnici raznih funkcionera briljiraju na konkursima i preko noći se zapošljavaju u državne institucije sa platama koje su iznad prosječne čime vještački podižu prosjek. Sve se to finansira iz džepova građana i akciza. Nisu mi jasni oni koji javno čestitaju tipa ‘bravo brate/sestro, svaka čast’. Bravo za šta”, naglasio je Hadžić.

Prema njegovim riječima, nezaposlenost jeste zmanjena, ali ne zato što su ti nezaposleni prešli u zaposlene, već zato što su otišli van BiH i zato što je dio radne snage prešao u penzionere.

“Nezaposlenost nam je smanjena za 88.000 od 2016. godine, a zaposlenost povećana za 21.000. Radna snaga je smanjena za 66.000. Ako uzmemo kompletno objavljene podatke i tome koliko nas je sada u državi, koliko imamo nezaposlenih i demografska kretanja, ne da ne treba da slavimo, nego treba da plačemo i da se zabrinemo. U narednih pet godina dolazi 80.000 penzionera. Oni će otići iz kategorije radne snage, dijelom iz zaposlenih, dijelom iz nezaposlenih”, zaključio je Hadžić.