Švicarski list uoči utakmice sa Bosnom i Hercegovinom: "Posebna energija Zmajeva"

Uoči utakmice Bosna i Hercegovina - Švicarska na Svjetskom nogometnom prvenstvu, švicarski NZZ piše o posebnoj energiji koja vlada u reprezentaciji BiH, dok njemački Taz piše o "prevazilaženju starih podjela" u BiH.

"Sada se uzbuđenje vraća među ljude u Bosni i Hercegovini. Prije samo nekoliko dana, Sergej Barbrez, selektor iz Mostara, žalio se da europski mediji prvenstveno izvještavaju o talijanskim suzama, a ne o kvalifikacijama njegove momčadi i slavlju u BiH. No, sada se sve promijenilo", piše Tageszeitung (TAZ).

List primjećuje kako "nije samo bh. tim nošen valom simpatija koje prelaze granice, već i veliki dio stanovništva".

Nogometna reprezentacija BiH multinacionalna

TAZ konstatira da je i nogometna reprezentacija BiH multinacionalna.

"Stasala je jedna nova generacija igrača - posebno iz dijaspore – željnih igranja na Svjetskom prvenstvu i potpuno ravnodušnih prema starim unutarnjim sukobima. Središnji branič Stjepan Radeljić očito ima hrvatsko-katoličko podrijetlo, dok je 18-godišnji igrač na desnom krilu Esmir Bajraktarević rođen u SAD-u i hladnokrvno je postigao odlučujući jedanaesterac protiv Italije. Braniči svih vjera bacaju se u borbu jer žele pobijediti", piše TAZ.

"Tako pronalaze odaziv kod nenacionalističkog, miješanog stanovništva u gradovima. I povezuju se sa starijim igračima kao što su Sergej Barbarez i Edin Džeko, koji unatoč svojim traumatičnim iskustvima iz ratnog djetinjstva, nikada nisu postali nacionalisti. Oni se raduju zbog mlađih igrača", piše njemački list iz Berlina. "Džeko je preživio jer ga je mama pokupila ispred zgrade, gdje je sa drugom djecom htio igrati fudbal. A onda je pala granata. Njegovi drugovi su poginuli a on je preživio i kasnije postao fudbalski profesionalac u Njemačkoj."

Dodaje i kako se prije svih hrvatski i srpski nacionalisti iz provincije protive momčadi i timu BiH, navodeći primjer Viteza u kojem su "skoro polovina stanovnika Bošnjaci ali im je hrvatski gradonačelnik zabranio Public Viewing (op. red.:  javno praćenje utakmica BiH) , dok je to, kada igra Hrvatska, dozvoljeno.

"Za novu generaciju igrača s njihovim profesionalnim mentalitetom, ovaj stav je neshvatljiv i smiješan. Vrlo je moguće da će uspjehom ove momčadi mladi ljudi iz područja pod srpskom ili hrvatskom većinom početi shvaćati koliko su nacionalistički indoktrinirani", piše TAZ.

Kada je riječ o utakmici protiv Švicarske na Svjetskom nogometnom prvenstvu, list piše da reprezentaciji BiH neće biti lako, te da je Švicarska, za većinu eksperata, favorit u ovom duelu. 

Šta je "posebna energija"? 

Švicarski list Neuer Zuercher Zeitung (NZZ) uoči utakmice BiH-Švicarska piše o selektoru Sergeju Barbarezu i "posebnoj energiji" koji vlada u reprezentaciji BiH. 

"Sergej Barbarez nikada nije bio trener prije nego što je kao 54-godišnjak preuzeo reprezentaciju BiH u aprilu 2024. To je neobično. "Nacionalnoj reprezentaciji trebaju ljudi koji su joj istinski predani", rekao je Barbarez za NZZ, i dodao: "Radi se o posebnoj energiji naše reprezentacije." S tom "posebnom energijom", Barbarez je vodio mladu balkansku zemlju do Svjetskog prvenstva u baražu protiv Italije. Ali šta je "posebna energija" o kojoj Barbarez govori?", pita se NZZ.

"To mora biti više od samo tehničkih nogometnih kvaliteta poput "discipline, karaktera i sposobnosti donošenja prave odluke u pravom trenutku", kako Barbarez kaže osvrćući se na Svjetsko prvenstvo i utakmicu protiv Švicarske. "Posebna energija" mora doći iz drugih izvora. A odakle je ona došla, može se ilustrirati posmatrajući Barbarezov put u profesionalni nogomet", zaključuje NZZ.

NZZ potom piše o životnom putu i karijeri Sergeja Barbareza, rođenog u Mostaru.

"Mostar me podsjeća na bezbrižne dane djetinjstva u vremenu koje se sada čini kao neki drugi svijet“, kaže Barbarez. Odrastao je, kaže, u zdravom okruženju, bili smo vani cijeli dan, igrali smo puno sportova. Nogomet je, dodaje, rano postao njegova najveća strast", piše NZZ.

Za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji, nastavlja NZZ, otac je poslao tada 20-godišnjeg Barbareza ujaku Muji u Njemačku. 

""Ne možeš doći kući“, rekao je otac telefonom nakon nekoliko dana. Kratki posjet pretvorio se u dugu odvojenost. "Kad ti roditelj kaže da ne dolaziš kući, shvatiš koliko je situacija ozbiljna“, kaže Barbarez za švajcarski list. "Bio sam mlad, želio sam biti sa svojom obitelji, ali nisam mogao ništa učiniti osim čekati da čujem vijesti. To su stvari koje se nikada ne zaboravljaju.“ 

Kako bi mu skrenuo misli, njegov ga je ujak poslao na probu s amaterskom momčadi Hannovera 96. Barbarez se pojavio noseći samo tenisice i plastičnu vrećicu. Nakon sedam dana, trener je rekao: "Možeš ostati."

Trener se zvao Frank Pagelsdorf. "Bio je jedan od prvih, koji je u meni vidio potencijal i dao mi priliku. Za mladog igrača koji dolazi iz potpuno drugačije sredine, bez poznavanja jezika i bez poznatih ljudi, povjerenje znači sve. Vidio me ne samo kao nogometaša, već i kao osobu kojoj je potrebna podrška", kaže Barbarez", navodi NZZ.

O igranju za BiH, Barbarez za NZZ kaže: "Nacionalna reprezentacija je nešto osobno, nešto što nosite u sebi. Kada igrate za Bosnu i Hercegovinu, osjećate odgovornost prema cijeloj zemlji – to je teško objasniti ljudima koji nikada nisu doživjeli ništa slično.“ 

Uoči utakmice sa Švicarskom, Barbarez kaže da ima veliko poštovanje prema razvoju nogometa u Švicarskoj.

"Dok je Švicarska godinama imala koristi od potomstva roditelja imigranata, često sa sličnim biografijama kao Barbarezova, situacija je sasvim suprotna u reprezentaciji Bosne i Hercegovine. Mnogi igrači odrasli su kao imigranti druge generacije i postali profesionalci u sjevernoj Europi. To se odnosi, na primjer, na Harisa Tabakovića iz Grenchena, koji je trenirao u omladinskoj akademiji Young Boysa. Ili na bivšeg igrača omladinskog pogona Grasshopper Cluba Zurich Izeta Hajrovića, koji je nekoć igrao za Bosnu. Senad Lulić, koji je odrastao u Churu, sudjelovao je na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. s BiH. Sead Kolašinac i Edin Džeko još su uvijek s tom reprezentacijom. Kolašinac je rođen u Njemačkoj. Džeko je igrao fudbal kao dijete među ruševinama u bombardiranom Sarajevu", piše Neuer Zuercher Zeitung.