Studenti iz Srbije ne odustaju od promovisanja svoje borbe u manjem bh. entitetu

Studenti iz Srbije su na svojoj predizbornoj turneji po manjem bosanskohecegovačkom entitetu RS odustali pod pritiskom policije, ali borbu za glasove nastavljaju. Dvostruki aršini za angažovanje birača doveli su do veće polarizacije između svih strana.

Predizborna turneja studenata iz Srbije kroz RS zaustavljena je usred puta, ali borba za glasove se, kažu, neće zaustaviti. Aktivisti izborne liste "Studenti pobeđuju", okupljeni oko inicijative "Student u svakom selu", krenuli su 22. septembra iz Bijeljine sa namjerom da prije vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar ove godine, razgovaraju sa građanima "sa druge strane Drine".

Plan je obuhvatao Brčko, Trebinje, Doboj, Višegrad, Banju Luku, Bratunac i Zvornik, gradove u kojima žive i državljani Srbije sa pravom glasa na tim izborima, piše DW.

Stara priča, novi akteri: Zašto studenti to rade?

Da bi se razumjelo zašto se pokret, nastao iz protesta u Srbiji, odjednom obreo na terenu u RS, treba se vratiti na ranije izborne cikluse u Srbiji. Na izborima 2023. godine opozicija je optuživala vlast da organizovano dovozi državljane Srbije sa prebivalištem u RS, odnosno "uvezene birače", kako bi glasali na lokalnim izborima u Beogradu. Ta praksa je izazivala revolt, jer je zaobilazila propisanu proceduru glasanja preko konzularnih predstavništava i pretvarala birače iz jednog bosanskohercegovačkog entiteta u alatku dnevne politike druge države.

Dio javnosti u RS smatra da je ironija u tome što isti pokret koji je tu praksu najglasnije osuđivao sada kuca na ista vrata, tvrdeći da je riječ o legitimnom obraćanju biračima, a ne o mobilizaciji po starom obrascu.

"Bez obzira na to ko vodi kampanju, princip ostaje isti i podjednako sporan. Birački korpus u jednom entitetu tretira se kao rezerva glasova za izbore u susjednoj državi, umjesto da se politika u Srbiji gradi na argumentima unutar sopstvenih granica", kaže novinar iz Banje Luke Goran Dakić, ali, dodaje, sa jednom bitnom razlikom: "Godinama niko nije prstom mrdao kada se šleperima vuklo biračko tijelo iz RS, a sada je problem nekoliko studenata koji samo žele da upoznaju građane sa pravom glasa, na koji način mogu glasati."

Dijalog bez sluha

Već u Brčko distriktu studentski karavan je naišao na prepreke. Policija je podnijela prekršajnu prijavu zbog nenajavljenog okupljanja, a u Doboju je skup prekinut. U Trebinju incidenata nije bilo, ali ih je dočekao tek mali broj građana. Uoči najavljenog dolaska u Banju Luku, studenti su saopćili da se skup otkazuje.

"Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima. Poslije svega što se dogodilo, procijenili smo da u ovim okolnostima više ne možemo odgovorno da nastavimo akciju", naveli su studenti u saopćenju, dodajući da "odlaze sa još većim poštovanjem prema ljudima koji su ih dočekali i sa zahvalnošću za svaku lijepu riječ".

"Ne želimo da postupci pojedinaca bace sjenku na stotine ljudi koji su nam ovih dana pokazali nešto sasvim drugo", navode studenti koji su karavan po RS počeli upravo iz razloga da bi razbili mit da svi glasači podržavaju aktuelnu vlast u Srbiji na čelu sa SNS-om.

Strah u RS od zvaničnog Beograda

Reakcija vlasti u Banjoj Luci stigla je tek kada je otkazivanje već bilo javno. Predsjednik Vlade RS Savo Minić, izjavio je da aktivisti mogu održati skup u Banjaluci, ali samo uz dozvolu policije. "Ukoliko ne dobiju dozvolu, skup se neće održati", rekao je Minić, nakon što je skup već bio otkazan.

Inače, nijedan političar u RS, bilo da je riječ o vlasti ili opoziciji izuzev poslanika Narodne skupštine RS Nebojše Vukanovića (Za pravdu i red), koji je od početka podržao studente, već godinu dana ne iznose javno svoje stavove oko pitanja studentskog protesta u Srbiji.

Razlog je strah od zvaničnog Beograda, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je nekadašnji prvi čovjek SDS-a Milan Miličević, nakon što je na društvenim mrežama podržao martovski protest studenata, ekspresno optužen za krivično djelo trgovinu uticajem nakon čega je podnio ostavku sa čela stranke. Kasnije je oslobođen optužbi, podsjeća DW.

Banjalučka podrška: Nije tačno da se ne podnosimo

Ipak, glavni grad RS koji zvanično nije dočekao goste iz Srbije ipak je pokazao i drugo lice. Grupa građana i studenata okupila se u Banjoj Luci, kako bi iskazala solidarnost sa kolegama koji su odustali pod pritiskom. To, kažu studenti, pokazuje da granicu koju su pokušali povući policijski pritisak i ćutanje zvaničnika ne dijeli nužno i domaća javnost.

"Prinuđeni smo da se na ovakav način okupimo spontano kako bismo pružili podršku studentima koji su otkazali tu turu", rekao je ispred neformalne grupe studenata Banje Luke Aleksandar Pavlić. Odbacio je špekulacije o animozitetu između ljudi sa obje strane Drine.

"Hoćemo da se osvrnemo na lažne navode i kampanju mržnje koja se vodi posljednjih dana, kako u RS, tako i u Srbiji. Taj lažni animozitet koji se predstavlja u medijima i na 'botovskim' tabloidima, kao da smo mi u nekom zaraćenom stanju ili da se ne podnosimo, jednostavno nije tačan", kazao je Pavlić.

Prijava svakog javnog okupljanja jeste obaveza organizatora, ali je u ovom slučaju problem što se zakon primjenjuje selektivno. To znači da su okupljanja u organizaciji vlasti moguća bez prijave, kako je pokazala dosadašnja praksa, dok su ona koja su protiv nje, bilo da se radi o Beogradu ili Banjoj Luci, strogo zabranjena.

(Ne)zainteresovanost za biračko pravo

"Ono što se dogodilo studentima pokazuje u kakvom društvu živimo, da se ne gaje slobode i prava ljudi da iznesu svoje mišljenje. Oni su htjeli da razgovaraju sa ljudima u RS koji ih podržavaju, ali su ih pojedinci spriječili u njihovoj namjeri. U tome je učestvovala i policija, što opet govori kako aktuelna vlast tumači slobode", kaže novinar iz Banje Luke Vladimir Šušak.

Dok god se birači sa jedne strane Drine tretiraju kao resurs za izbore na drugoj strani, a ne kao ravnopravni sagovornici, svaka nova kampanja, bilo vladajuće bilo opozicione provenijencije, zaslužuje isti stepen javnog preispitivanja.

Upravo zbog takvog tretmana dolazi do polarizacije između dvije strane, iako većinu građana u RS, ako ih se slučajnim uzorkom upita, uopšte ne zanima angažovanje u Srbiji u smislu ostvarivanja aktivnog biračkog prava, piše DW.