Šta su pokazale mjerne stanice: Zrak jutros nezdrav u Sarajevu, Ilijašu, Visokom, Kaknju i Zenici

Kvalitet zraka jutros je, u odnosu na prethodni dan, osim u Zenici, Kaknju i Visokom, nezdrav i na području glavnog grada Bosne i Hercegovine te na području Ilijaša.

Najlošiji kvalitet zraka u sedam sati bio je u Ilijašu gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 193, zatim u Zenici gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 170, Sarajevu 159, Visokom 157 i Kaknju 155.

U tim gradovima kao i prethodni dan posebno je izražena visoka koncentracija PM10 čestica, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.

Podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

U uvjetima nezdravog zraka upozorava se na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali stanovnici tih područja bi mogli također početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Preporučuje se smanjenje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Za osjetljive grupe stanovništva zrak je jutros nezdrav u Lukavcu gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 137, a umjereno zagađenje zraka jutros je registrirano u Banjoj Luci, Tuzli i Vogošći, u kojim je indeks kvaliteta zraka iznosio 72, te Tešnju, Livnu i Bihaću u kojima je indeks kvaliteta iznosio 72, odnosno 68, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.

Navedeni podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM - „particulate metter” ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

PM10 ili grube čestice, čija je koncentracija najveća u zraku u većini gradova BiH, su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjera radi prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara, a PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga. Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim dijelovima tog organa i, kako upozoravaju ljekari, posebno ugrožavajući decu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.

PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi utjecati na zdravlje stanovništva.