Novi-stari problemi: Kvalitet zraka jutros nezdrav u većini gradova u BiH, tri se izdvajaju

Kvalitet zraka jutros u većini gradova Bosne i Hercegovine je nezdrav, a posebno u Zenici, Kaknju i Visokom.

Tako je u sedam sati indeks kvaliteta zraka u Zenici iznosio 172, Kaknju 160 i Visokom 156. U tim gradovima posebno je izražena visoka koncentracija PM10 čestica.

U takvim uvjetima upozorava se na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali stanovnici tih područja bi mogli također početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Trending

Iz FK Željezničar se oglasili i objasnili zašto nisu glasali na današnjoj sjednici Fudbalskog saveza

31.10.22. 23:27

Nedim Sladić o tome kako će izgledati 1. novembar: Rekordi bi mogli padati kao kruške

Preporučuje se smanjenje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Za osjetljive grupe stanovništva zrak je jutros nezdrav u Ilijašu, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 147, Maglaju 127, Banjoj Luci 124, Sarajevu 116.., podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.

Podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

Umjereno zagađenje zraka jutros je registrirano na području Tuzle - indeks kvaliteta zraka iznosi 79, te Livna i Bihaća gdje je izmjeren indeks kvaliteta zraka 62...

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).

PM - "particulate metter" ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

PM10 ili grube čestice su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjera radi prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara, a PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga. Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim dijelovima tog organa i, kako upozoravaju ljekari, posebno ugrožavajući decu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.

PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi utjecati na zdravlje.

PM2,5 čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, prema istraživanjima medicinskih stručnjaka, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju, pa i težih posljedica.