Šta piše u izvještaju EK: Dodik i blokade RS najveća prepreka europskoj integraciji BiH

Izvještaj Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u EU otkriva duboke i sistemske izazove, ali i nekoliko površinskih pomaka koji nisu dovoljni da pokrenu značajnije reforme.

Od "šampiona u pregovorima" srozali smo se do "zlatne sredine". To znači da nismo ni blizu Crne Gore, koja je od 10 država kandidata za članstvo u EU definitivno na prvom mjestu i čini se da će uskoro i biti primljena, a nismo katastrofalni ni kao Gruzija, čiji je proces pristupanja EU, prema zaključku Europskog vijeća iz 2024. godine, de facto zaustavljen.

Šteta je zbog onog odličnog političkog zamaha, ekspresnih dogovora, usvajanja zakona, pregovaranja, svega onoga što je građanima ove države dalo nadu da može bolje i da može uz dogovor svih.

Mnogo je loših i dramatičnijih aspekata izvještaja.

Stanje u transportu i energiji je loše. Kako se navodi, polovina željezničke infrastrukture ostaje nesigurna, zastarjela i nepouzdana, što praktično blokira međunarodni promet i modernu povezanost sa susjednim državama. Neotvoreno tržište željeznica, nedostatak regulatorne nezavisnosti i nepostojanje plana održavanja jasno pokazuju koliko je sektor zapostavljen. Ni pregovori o protokolima željezničkog prelaska granica s Hrvatskom nisu pomaknuti s mrtve tačke. Istovremeno, energija predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik – iako plin čini tek mali dio ukupne potrošnje, BiH je potpuno ovisna o jednom izvoru, Rusiji, dok su zakoni o sigurnosti opskrbe i prelasku na obnovljive izvore gotovo nepostojeći. Reformama u sektoru električne energije i plina nema napretka, što blokira integraciju u regionalno i europsko tržište.

U oblasti okoliša i klimatskih promjena situacija je jednako loša. Bosna i Hercegovina nije usvojila strateški plan za smanjenje emisija, klimatsku politiku na državnom nivou i zakonodavstvo o klimi. Nema funkcionalnog sistema za kvalitetu zraka, upravljanje otpadom ili zaštitu prirode, dok se projekti hidroenergetike i dalje planiraju bez poštivanja međunarodnih konvencija. Zastoj je posebno kritičan u vezi s procjenama uticaja na okoliš, što izaziva proteste i sudske sporove.

U poljoprivredi, sigurnosti hrane i veterinarskoj politici također nema značajnog napretka. Administrativne strukture za implementaciju Zajedničke poljoprivredne politike EU nisu uspostavljene, dok sistem kontrole životinja, nadzora bolesti i izvoza hrane u EU još ne funkcioniše pouzdano. Zakonski okvir za organsku proizvodnju, GMO-e i fitosanitarne standarde ostaje neusaglašen i fragmentiran.

A kada je u pitanju vanjskopolitički plan, BiH pokazuje paradoksalnu situaciju. Iako se formalno usklađuje s EU stavovima o vanjskoj i sigurnosnoj politici, postoje značajni unutrašnji sukobi, posebno zbog entitetskih politika RS i stalnih kontakata s Rusijom. Implementacija EU sankcija je politički osporavana, a neki entitetski organi i dalje sarađuju s ruskim institucijama, što ozbiljno ugrožava vanjsku politiku države i kredibilitet u EU.

Sve u svemu, izvještaj oslikava BiH kao zemlju s ozbiljnim institucionalnim deficitima, visokom razinom političke fragmentacije i gotovo potpunim zastojevima u ključnim reformskim sektorima. Povremeni pomaci, poput održavanja autocesta, minimalnog razvoja solarnih i vjetroparkova ili formalne usklađenosti s određenim EU regulativama, djeluju kozmetički naspram duboko ukorijenjenih problema. BiH se nalazi u kritičnoj fazi - bez odlučnih reformi, posebno u energiji, transportu, okolišu i vanjskoj politici, europska perspektiva ostaje ozbiljno ugrožena.

Državne politike neprovodive

Iz izvještaja Europske komisije o napretku BiH jasno se ističe da entitet RS i politički utjecaj Milorada Dodika predstavljaju značajnu prepreku europskoj integraciji Bosne i Hercegovine. Entitet Republika Srpska često blokira implementaciju državnih politika i EU reformi, posebno u oblastima vanjske politike, sigurnosti i sankcija. Dok se BiH formalno usklađuje s EU stavovima, Dodik i vlasti RS održavaju česte kontakte s Rusijom, uključujući suradnju državnih institucija s ruskim organizacijama koje su pod sankcijama EU, što ozbiljno kompromitira kredibilitet države u vanjskoj politici.

Implementacija EU sankcija i restriktivnih mjera je politički osporavana od Dodikovih ministara i entitetskih tijela, što dovodi do kašnjenja u zabrani ruskih letova i emitiranju ruskih državnih medija unutar RS-a. RS također otežava usklađivanje zakonodavstva i procedura u oblasti sigurnosti, uključujući upravljanje malim i lakim naoružanjem, kontrolu nuklearnog materijala, te usklađivanje energetske politike s EU standardima.

U izvještaju se navodi kako je ključni izazov politička fragmentacija i kontinuirane blokade koje dolaze od vlasti RS, predvođene Miloradom Dodikom, koje imaju značajan utjecaj na funkcionalnost države.

Krizu, navodi se, dodatno pogoršava neusuglašenost političkih stavova unutar Predsjedništva BiH, koje čine tri člana - iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Djelovanje vlasti RS pod Dodikovim vodstvom često je u direktnoj suprotnosti s politikama na državnom nivou, što uzrokuje stalne blokade u donošenju odluka, usklađivanju zakonodavstva i implementaciji reformi koje su nužne za integraciju u EU.

Izvještaj navodi da RS aktivno blokira ključne reforme koje su preduvjet za EU pristup, uključujući provedbu energetske i okolišne politike, pravne reforme i implementaciju EU sankcija. Također, u kontekstu vanjske politike, Dodikovi stavovi i veze s Rusijom su izazvale ozbiljne nesuglasice unutar BiH. Iako je država u cjelini usklađena s vanjskom politikom EU, RS kontinuirano održava kontakte s Rusijom na visokom političkom nivou, što izaziva ozbiljnu političku napetost s ostalim institucijama države. Dodatno, vlasti RS su u više navrata blokirale implementaciju sankcija EU, posebno onih koje se odnose na Rusiju.

Politička kriza i nestabilnost također su uzrokovale odgađanja usvajanja važnih zakonodavnih akata, uključujući i one vezane uz energetsku sigurnost, tržište rada i političke reforme. U izvještaju je jasno naglašeno da bi politička stabilnost i bolje međusobno razumijevanje na državnom nivou značajno ubrzali put BiH prema EU, ali RS svojim blokadama stalno vraća zemlju unazad.

Negativne posljedice

Također, nefunkcionalnost institucija i politička paraliza uzrokovana djelomičnim ili potpunim blokadama od entitetskih vlasti, poput onih u RS-u, imaju duboke negativne posljedice na administrativnu efikasnost i napredak reformi, što je ključno za pristupanje EU. U kontekstu političkih razmirica, Dodik je i dalje kritičan prema državnim institucijama, što dodatno komplicira usklađivanje s EU zakonodavstvom, a time i proces pristupanja.

Dakle, politička kriza i sve veća podjela unutar BiH, posebno između entiteta Federacije BiH i RS, čine najveći izazov za BiH na putu prema EU. Bez jačanja političkog konsenzusa i okvira za saradnju, BiH će se suočiti s daljnjim poteškoćama u provedbi reformi i usklađivanju s EU standardima.

To sve jasno pokazuje kako tijela Europske unije gledaju na BiH. Izvještaj Europske komisije jasno naglašava i u kojim oblastima je napravljen napredak prema EU, ili djelomični ili nikakav. Naravno, ovog trećeg je najviše.

Bez ikakvog napretka

Transport i infrastruktura:

• Nije napredovalo u pregovorima s Hrvatskom o protokolima za prelazak granice željeznicom.
• Nema razvoja politike, institucija i pravnog okvira za multimodalni transport.
• Nije napravljeno usklađivanje sa EU acquis o kombinovanom transportu.
• Nema napretka u pogledu prava putnika osim djelimične usklađenosti za zrakoplovni saobraćaj.

Energija

• Nema napretka u uspostavi zakonodavnog okvira za sigurnost opskrbe električnom energijom, uključujući prelazak s uglja na obnovljive izvore.
• Nema napretka u usklađivanju zakonodavstva u sektoru plina i nafte, uključujući hitne zalihe nafte.
• Nema napretka u oblasti nuklearne energije, sigurnosti i zaštite od zračenja.

Životna sredina i klimatske promjene

• Nema napretka u sektoru klimatskih promjena; ne postoji usklađena strategija i zakonodavstvo na državnom nivou.
• Nema napretka u implementaciji horizontalnog zakonodavstva EU za životnu sredinu (EIA, SEA, INSPIRE, zaštita okoliša, pristup informacijama).
• Nema napretka u upravljanju otpadom i strategiji kružne ekonomije.
• Nema napretka u usklađivanju sa zakonodavstvom EU o kemikalijama (REACH, CLP, BPR), Minamata konvencijom, PRTR protokolom.
• Nema napretka u oblasti energetske efikasnosti.

Agrikultura i ruralni razvoj

• Nema napretka u uspostavi administrativnih struktura za Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP).
• Nema napretka u usklađivanju tržišne regulative i zakonodavstva za organsku proizvodnju.

Sigurnost hrane, veterinarstvo, fitosanitarna politika

• Nema napretka u kontrolama hrane i stočne hrane, sistemima nadzora bolesti, referentnim laboratorijama.
• Nema napretka u zakonodavstvu o hrani, veterinarstvu i službenim kontrolama.
  Nema napretka u fitosanitarnom zakonodavstvu, izdavanju plant passporta, nadzoru GMO.

Ribarstvo i akvakultura

• Nema napretka u politikama i zakonodavstvu za ribarstvo i akvakulturu.
• Nema napretka u upravljanju resursima i flotom.

Regionalna politika i kohezija

• Nema uspostavljenog NIPAC-a i nacionalnog strateškog okvira za EU fondove.
• Nema napretka u monitoringu i izvještavanju o korištenju EU sredstava.

Finansije i budžet

• Nema napretka u administrativnoj infrastrukturi za pravilno prikupljanje EU prihoda.
• VAT zakon još nije usklađen sa EU acquis.

Vanjski odnosi i sigurnost

• Nema napretka u razvoju politike bilateralne pomoći i humanitarne pomoći.
• Vanjska politika i sigurnost: politika ne postoji (istrategija istekla 2023).
• Nema napretka u oblasti kontrole malog oružja i lakog naoružanja u cijeloj zemlji.
• Nema napretka u uspostavi politike protiv hibridnih prijetnji i cyber sigurnosti.

Djelimični napredak

Transport i infrastruktura

• Djelimično napredovala implementacija planova održavanja puta i željeznica.
  Napredak u projektima za autocestu Koridor Vc (radovi na 6 sekcija, jedna čeka otvaranje).
• Napredak u navigaciji Save i Brčko port, ali tender za deminiranje još nije pokrenut.

Energetska politika

• Postoje djelimični napori u održavanju mreže za obnovljive izvore (tri vjetroparka, rast solarnih).
• RS je uspostavila elektronski registar garancija porijekla za RE.

Transport – more i unutarnje vode

• Djelimično je pripremljeno zakonodavstvo za unutarnje plovne puteve.

Vanjski odnosi

• BiH je djelimično implementirala CEFTA protokole 5 i 6 (trgovina i usluge).

Sigurnost hrane, veterinarstvo, fitosanitarna politika

• Djelimično je unaprijeđena kontrola bruceloze i besnila, napredak u nekim kantonima i Brčko Distriktu.

Regionalna politika i kohezija

• Napredak u programiranju IPA III fondova 2025–2027.

Finansije i budžet

• ITA sada omogućava učitavanje fajlova u jedinstvenu knjigu računa.

Vanjski odnosi i sigurnost

• BiH se djelimično uskladila sa EU CFSP, uključujući UN, OSCE i Vijeće Europe.
  Djelimično unapređena koordinacija sa međunarodnim organizacijama i misijama (EUTM, BMTF).

Ostvaren napredak

Transport i infrastruktura

• Djelomično je finaliziran dizajn studija željezničkog sektora Doboj–Rasputnica–Miljacka.

Energetska politika

• Neke pripreme za zakonodavstvo RE i održavanje mreže.

Vanjski odnosi i sigurnost

• BiH je uskladila sankcije EU u vezi s Rusijom, iako se implementacija blokira na entitetskom nivou.
• Uspostavljena je pozicija političkog direktora i evropskog korespondenta u Ministarstvu vanjskih poslova.
• Aktivno sudjelovanje u međunarodnim organizacijama i NATO MAP.