Sporazum BiH i Evrope: Šta nam je dalje činiti?

Prvog dana juna ove godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom trebao bi stupiti na snagu.

Evropski ministri i formalno su jučer odblokirali ovaj proces, a nakon što se naša zemlja obavezala na pojedine reforme dogovorene kroz tzv. Britansko-njemačku inicijativu što je, pak, rezultiralo izjavom ključnih lidera u BiH koju su usvojili i Predsjedništvo i državni Parlament.

Kratko podsjećanje, naša zemlja je SSP potpisala još 2008, ali je procedura bila stopirana u Vijeću EU zbog, između ostalog, bh. neprovođenja presude u predmetu Sejdić-Finci, tj. zbog nespremnosti naših političkih lidera da se dogovore kako da svima omoguće jednaku kandidaturu za Predsjedništvo BiH ili državni Dom naroda (to sada mogu samo Hrvati, Srbi i Bošnjaci). Inače, još u junu 2003. BiH je dobila status zemlje potencijalnog kandidata za prijem u EU.

A šta, zapravo, znači jučerašnja odluka kojom se i zvanično najavljuje da će Sporazum stupiti na snagu?

Jednostavno rečeno, BiH će biti otvorena vrata za naredni korak u evropskim integracijama, što je aplikacija za članstvo. U međuvremenu, uspostavlja se okvir odnosa između EU i BiH, postepeno će se uspostavljati područje slobodne trgovine i SSP faktički predstavlja osnovu za proces našeg pridruživanja EU.

Što se tiče političkog dijaloga, očekuje se da će se odvijati unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u kojem će biti predstavnici Vijeća ministara BiH s jedne i predstavnici Vijeća EU te Evropske komisije, s druge strane. Pomoć Vijeću dat će i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, sastavljen od predstavnika gore navedenih institucija, a prije isteka prve godine ove saradnje osnovat će se i pododbori za različita pitanja. Slično tijelo osnovat će i predstavnici skupština BiH i Evrope.

Indirektne koristi od stupanja na snagu SSP-a su povećanje investicija, zapošljavanje, rast bruto domaćeg proizvoda, porast izvoza, budući da je EU, ne samo najveći trgovinski partner već i najveći investitor u BiH.

Također, onog trena kada SSP stupi na snagu, prestaje se primjenjivati Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, ali rokovi postavljeni u njemu važit će i nakon prestanka njegove primjene. Stupanjem SSP-a “na scenu”, BiH i EU imaju pet godina da formiraju područje slobodne trgovine, a, između ostalog, “postepeno će se omogućiti fer pružanje usluga na obje teritorije pravnih lica koja nisu nastanjena na toj teritoriji”. Isto se odnosi i na procese javnih nabavki, a naša zemlja će omogućiti državljanima EU kupovinu nekretnina u BiH.

Naša zemlja imat će i dvije godine da sklopi ugovore o regionalnoj saradnji sa susjedima koji su potpisali SSP s EU. Osim navedenog, morat ćemo mijenjati i akte koji se tiču zdravlja i sigurnosti, zatim ćemo morati usaglasiti tehničke propise što bi trebalo rezultirati povećanjem sigurnosti proizvoda koji se nalaze na našem tržištu.

Primjena SSP-a, znači, odvest će boljoj zaštiti potrošača, zaštiti ličnih podataka, tržišnoj konkurentnosti.

Prema SSP-u, pridruživanje će se provoditi postepeno i “bit će u potpunosti ostvareno u prelaznom periodu od najviše šest godina”. U tom periodu, od BiH se očekuju brzi i efikasni reformski koraci i sigurno je da nam EU više neće “gledati kroz prste” te da zastoji neće biti tolerirani: način na koji budemo rješavali naše preuzete obaveze bit će jedan dio “ocjenjivanja” našeg napretka u pregovorima.

Zvaničnici EU najavili su i kako će se boriti protiv političke nezainteresiranosti BiH da krene na evropskom putu – što nam je dosad nekako postala navika. “Čim ne bude reformi, i naš novac će čekati”, poručili su iz EU.

Dakle, sve gore navedeno desit će se samo ako ključni bh. lideri zaista budu ozbiljni po pitanju izjave koju su potpisali krajem prošle godine. Za početak, važno je što brže uspostaviti efikasan mehanizam koordinacije institucija svih nivoa vlasti u BiH u procesu pristupanja EU:

“...da će institucije u dogovoru s EU i u skladu s Kopenhaškim kriterijima i pravnom stečevinom EU sačiniti i provesti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima program mjerljivih inicijalnih reformskih mjera, a to se prvenstveno odnosi na ekonomske i socijalne mjere u okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH.”

Znači, na prvom mjestu moramo početi uređivati privredni život države. Potom moramo zaustaviti odlazak naših građana van zemlje, učiniti BiH funkcionalnom, a čeka nas i reforma pravosuđa te istinska borba, na prvom mjestu, protiv korupcije, a onda i protiv kriminala.

Izmjena Ustava i omogućivanje jednakih prava na izborima u BiH za sada će čekati.