"Sokolski dom" je mjesto na kojem je BiH ponovo postala država

Ploča s natpisom Dom ZAVNOBiH-a iz 2008. godine jedini je podsjetnik da je nekada u središtu Sanskog Mosta postojala zgrada zvana Sokolski dom u kojem je održano Drugo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH).

Iako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH marta 2012. godine donijela odluku kojom je zgrada Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, ona još nije obnovljena. Inače, uništena je prilikom povlačenja Vojske RS-a jeseni 1995. godine. 

A, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sokolskom domu, u Sanskom Mostu 1. jula 1944. godine donesene su historijske odluke za BiH, posebno poznata deklaracija o pravima građana u BiH koja oličena u narodno-oslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u, između ostalog, zajamčuje ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina.

Istovremeno Sokolski dom sve do agresije na BiH 1992. godine koristio je kao mjesto u kojem su se održavale veoma značajne manifestacije kao ona Majsko drugovanje na Sani, okupljanje jugoslovenskih naivnih slikara, ali i mjesto na kome je trenirao nadaleko čuveni Đemil Šalak, jedan od najvećih gimnastičara u bivšoj Jugoslaviji, ali i Evropi.   

 Ravnopravna i demokratska država

"Ovo mjesto ima ogromnu, historijsku, državnopravnu, rekao bih i ustavnu kategoriju kada je riječ o Bosni i Hercegovini obnova njene državnosti, kontinuitet njene državnosti i kada je u pitanju uopće njen opstanak", rekao je Velid Selman, profesor historije i nekadašnji direktor Opće gimnazije u Sanskom Mostu.

Značaj ZAVNOBiH-a, kaže profesor Selman je neprocjenjiv u dugoj historiji BiH. Podsjetio je da su održana tri zasjedanja ZAVNOBiH-a, konstituirajuće u Mrkonjić Gradu krajem 1943, na kojem je počeo proces obnove državnosti, drugo u Sanskom Mostu i treće u Sarajevu nakon oslobođenja u aprilu 1945. godine, na kojem je ZAVNOBiH samo transformisan u Narodnu skupštinu i Narodnu vladu BiH, čime je taj proces zaokružen. 

"Prvo se obilježava simbolično, u Mrkonjić Gradu, prije svega, zbog politike, ne zbog historijskih argumenata i značaja ovog prostora koji se ne može negirati, koju ne mogu negirati i oni koji ga ne obilježavaju i ne doživljavaju danas kao takvog. Ono treće se nikada nije obilježavalo. Zapravo mi obilježavamo samo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a na tom zasjedanju i de facto i de jure BiH postaje država. Ona tada obnavlja svoju državnost nakon 481 godinu", rekao je profesor Selman.

Naglašava da od tada 1943, odnosno 1944, na prostoru gdje sada nema ništa, a gdje je postojao Sokolski dom u kojem je održano drugo zasjedanje, donosi se odluka da se ZAVNOBiH konstituira kao najviše zakonodavno, izvršno i političko tijelo naroda i građana BiH. 

"Time zapravo BiH dobiva svoj parlament, dobija svoju izvršnu vlast, vladu ne, ali njen izvršni organ je u praksi obavljao sve funkcije vlade. To je ogromna vrijednost. Uglavnom obilježavanje ZAVNOBiH idu u tom pravcu, a to nije njegova jedina vrijednost. Ja bih podsjetio da je to i, što je vrlo važno, zapravo od civilizacijske vrijednosti, antifašizam. Mi ne smijemo zaboraviti da su tom pokretu ogroman doprinos dali narodi BiH i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i svi drugi. Oni su se odazvali u taj pokret i opredijelili da svojom voljom žele da žive u jednoj ravnopravnoj, demokratskoj državi i donijeli su te odluke sa ciljem da nastave tu borbu. Antifašistička vrijednost ZAVNOBiH-a je neprocjenjiva, ne samo tada, nego rekao bih, posebno i danas, kada nažalost fašističke ideje jačaju. One su prisutne i na prostorima BiH, one nju žele razoriti i zato je neshvatljivo da evo mi stojimo, da izgovaramo to ovdje, o jednom takvom objektu kojeg nema", poručuje profesor Selman.  

Neshvatljiv loš odnos prema ZAVNOBiH-u

Mjesto Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, naglašava profesor Selman, je to gdje bi morali biti prisutni predstavnici političkog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH. Umjesto toga, to se svodi na lokalni nivo, što je kaže, teško shvatiti. Kaže kako je teško dati objašnjenje zašto se tekovine ZAVNOBiH-a više ne gaje u BiH.

"Ja samo mogu pretpostaviti da je, kao i sve u ovoj državi, u sjeni politike i interesa. Neshvatljivo je nevidjeti da se Dayton veže za ZAVNOBiH, da se konstitutivnost naroda prvi put i ravnopravnost spominje u ZAVNOBiH-u i da te vrijednosti neki narodi u BiH itekako koriste, pa ih i zloupotrebljavaju, a ne obraćaju pažnju na taj događaj, niti žele da ga obilježe. Neshvatljivo je da i bošnjačka politika ima takav odnos. Neshvatljivo je da ovdje već ne postoji jedan takav objekat, jedan takav dom, prostor, gdje bi postojao muzej ZAVNOBiH-a gdje bi se mogli održavati i seminari, kursevi, tečajevi i kao takav imao edukativan karakter. Istovremeno, uvijek bi podsjećao na to da je BiH država, da BiH ima svoj hiljadugodišnji kontinuitet i da te vrijednosti, bez obzira na sistem u kojem se dešavalo to što se dešavalo nakon II svjetskog rata, mi moramo to cijeniti, mi moramo to njegovati, jer je to dio nas, dio naše povijesti", navodi profesor Selman. 

Ističe da samo tako možemo razvijati svoju državu i možemo ići u onom pravcu u kojem deklarativno kažemo da idemo, a to je Europa, to su demokratske vrijednosti, ljudske vrijednosti, jer iz tih vrijednosti i sa tim vrijednostima, kaže profesor Selman, čuva se i državnopravni karakter same države BiH.  

Volja i želja građana Sanskog Mosta, navodi, postoje da se objekat Sokolskog doma obnovi.

"Inicijative o tome su stare dvadesetak godina i neprestano one idu ka višim organima vlasti s ciljem da mi dobijemo ovaj prostor, ne samo zbog nas Sanjana koji smo emotivno vezani za njega, jer je on bio i kulturni i sportski centar, jer su tu postojala udruženja, sekcije, grupe koje su ostvarile izvanredne rezultate, jer su tu nicale i prve simpatije i ljubavi i ono što ih prati. Ovo, prije svega, mislim da je potrebno zbog države i zbog svih nas u BiH. Posljednje informacije su te da praktično je i Federalna vlada izdvojila određena sredstva i želi ući u taj projekat, što je ohrabrujuće. Uređen je čak i projekat izgradnje doma", navodi profesor Selman.

Ističe da se čeka odobrenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja kao takva treba da bude nosilac tog projekta. 

Deklaracija bi trebala biti u Predsjedništvu BiH

"Ja mislim da će se to prevazići, ali se plašim, da kao i sve odluke koje su donijete i ova ne završi negdje u ladicama naše velike birokracije. Nadam se da se to neće desiti, da će biti sluha, pa je ovo i moj poziv, prije svega, političkim strukturama u FBiH i državi BiH da obrate pažnju. Nije ovo prostor samo vezan za politiku i trenutnu političku situaciju niti samo za Dan državnosti BiH. On ima antifašističku vrijednost, s obzirom na deklaraciju koja je donijeta na tom zasjedanju, ima ogromnu vrijednost u pogledu demokracije i poštivanja ljudskih prava i sloboda", kaže profesor Selman.

Navodi da je to jedini primjer u Drugom svjetskom ratu, da u ratu, kada se njegov ishod još nije znao, vijećnici ZAVNOBiH-a i Hrvati, Bošnjaci i Srbi i drugi donose jednu deklaraciju o ljudskim pravima koja definiše osnovna ljudska prava i po svom sadržaju ima karakter ustava. 

"Taj tekst deklaracije bi morao biti u zgradi Predsjedništva BiH i u svim institucijama BiH. Ona je aktuelna i sada", naglašava profesor Selman.

On smatra veoma lošim da sva tri člana Predsjedništva BiH neće obilježiti dan državnosti BiH.  

"Vjerovatno kao i većina dobronamjernih ljudi gledam na to isključivo kao politizaciju svega što je vezano za BiH. Mi smo, bez obzira na argumentaciju, bez obzira na vrijednosti u koje se zaklinjemo, demokratiju, antifašizam, bez obzira na to što svi na nekakav način priznajemo BiH, evo spremni ići da jedan takav događaj ne obilježimo. Mislim da je to sramota. To je naša opća sramota", kaže profesor Selman.

Ali, navodi da se niko dovoljno ne bavi time i niko dovoljno neće da radi da bi ukazao i promovisao vrijednosti koje su vrlo važne, ne samo za Bošnjake, ne samo za Hrvate, ne samo za Srbe, nego za sve u BiH. 

"S obzirom na antifašizam, značaj i doprinos naroda BiH koja je bila centar Narodnooslobodilačkog pokreta i Jugoslavije, koji je bio prihvaćen od antifašističke koalicije kao jedan od snažnijih u svijetu tokom Drugog svjetskog rata. Dakle, značajan je i s tog aspekta, regionalno", poručio je profesor Selman. 

Amir Talić, kulturni animator Narodne biblioteke Sanski Most i bosanskohercegovački pisac, član Društva pisaca BiH, pokazuje jednu od fotografija kako je izgledao "Sokolski dom" iz originalne knjige Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a iz 1954. godine.  

"Mi, Sanjani smo ponosni na to što se dogodilo u Sanskom Mostu. Ako krenemo od informacije da je Sanski Most oslobođen 21. oktobra 1943. prošlo je skoro otprilike godinu dana do tog drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u oslobođenom gradu koji je živio neki svoj život gdje se stvarala kulturna scena, to je u to vrijeme bilo pozorište koje je osnovano, bili su horovi brigada, odvijao se jedan moćan kulturni život u gradu", navodi Talić.

Među vijećnicima Ćopić, Kulenović i Humo

Pošto su njegovi imali kuću na trgu u Sanskom Mostu, Talićev otac je bio jedan od učesnika tog perioda. Imali su, kaže, pekaru koja je u to vrijeme snabdijevala jedinice i civilino stanovništvo hljebom. Otac mu je, navodi, ispričao mnogo toga što se tada događalo u Sanskom Mostu. 

"U svakom slučaju važno je kazati da ja zasjedanje ZAVNOBiH-a i Mrkonjić Gradu, i u Sanskom Mostu i u Sarajevu smatram samo jednim činom potvrde državnosti Bosne. Zašto kažem, Bosne? Srednjovjekovna Bosanska država je ustvari temelj naše priče. Tako da u tom smislu je važno da se uvijek vraćamo na izvorište onoga što jeste Bosna. Bosna i Hercegovina je također, jedna politička tvorevina. A, Hercegovina je geografski pojam kao Bosanska krajina, Posavina. Ali, u svakom slučaju ja pristajem na sve ono što je određenim odlukama doneseno, pa i ova nakaradna dejtonska BiH je sasvim sigurno nešto što je potvrdilo državnost BiH upravo u ovim granicama koje su avnojevske granice i koje su potvrđivane i na ZAVNOBiH-u", kaže Talić. 

Kontinuitet Bosne, navodi, zabilježen je od srednjovjekovlja kroz osmanski period, kroz austroguraski period, gdje se uvijek, kaže, održavao identitet bosanskog čovjeka.

"To je vrlo važno da je u tom periodu kada se ovdje održavalo drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je ustvari potvrda Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu još jednom potvrđeno. U Sanskom Mostu su upravo donesene odluke da je Bosna i Hercegovina zemlja Srba, Hrvata i Muslimana. Dakle, ni muslimanska, ni srpska, ni hrvatska, ali istvoremeno i srpska, hrvatska i muslimanska i ostalih građana koji žive u BiH. Tu činjenicu, bez obzira kako neko politički pokušava zloupotrijebiti, mi ne možemo zaobići i dovoljno je kazati da je delegatski princip organiziranja bio toliko građanski, demokratičan na čemu se može Europa ogledati. Tu su bili svi uzorci i građanskog i nacionalnog i polnog, pa i struktura zanimanja onih koji su bili delegati, od profesora, filozofa, sudija, vjerskih službenika", navodi Talić.

Ono što ga posebno kao pisca impresionira jeste da su na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a kao vijećnici bila trojica koji su se u to vrijeme smatrali najznačajnijim piscima BiH. To su Branko Ćopić, koji je bio jedan od najvećih svjetskih pisaca dječije književnosti, Skender Kulenović, koji je također jedna velika ličnost u književnosti, i Avdo Humo iz Mostara također, jedna velika ličnost u književnosti.  

"Niko ne može da ospori tu priču i kaže da je to komunistička podvala. Možemo kasnije govoriti da su se neke stvari pokazale, diferencijacija se dogodila 1949. godine, ali ta 1944. godina je sasvim sigurno jedan demokratski čin građanskog uzora BiH kojem težimo danas", ističe Talić.

Bogata kulturna scena

U svakom slučaju, navodi, važno je kazati da je mjesto gdje se održalo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a bio jedan kultni prostor. Naime, u "Sokolskom domu" se u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, kaže Talić, odvijala jedna velika aktivnost u sportu, kulturi i svemu onome što je činilo Sanski Most gradom u to vrijeme.

I kroz period Drugog svjetskog rata taj prostor, navodi, pored Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a bilo je mjesto gdje se formirana kulturna scena grada i održavala zapravo kulturna scena BiH gdje je također Branko Ćopić igrao jednu od bitnih uloga u pozorištu, književnosti, u novinama koje su se tu organizirale. A, informisanje je, kaže, imalo tada vrlo važnu ulogu u onom smislu povezivanja naroda.

"I u tom periodu imali smo teške rane zločina koji su se dogodili posebno prema Srbima. Činjeni su zločini i prema drugim narodima, ne može se govoriti da se u to vrijeme dogodio zločin samo prema jednom narodu, to bi bilo bezobrazno kazati. Ali, Srbi su po broju, ne procentualno, sasvim sigurno narod koji je najviše stradao u Sanskom Mostu u tom periodu. Ali, na tim osnovama stvarala se demokratična scena, demokratičan smisao BiH, koji je i do mog perioda života.

U Sokolskom domu, poslije Partizanskom domu, su kaže Talić, kao djeca imali fiskulturne programe, gdje su trenirali takmičari u elitnim sportovima, kao što je gimnastika. 

"Sve ono što se događalo, sletske vježbe, one su imale svoje izvorište upravo u toj zgradi tamo, zdanju u kojem se održalo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Kasnije, desetak godina pred agresiju na BiH i posljednji rat, tu je također formiran Radio Sanski Most, koji je bio jedna vrlo moćna informativna kuća u lokalnom smislu sa vrlo kvalitetnim novinarima. Tu je bila i galerijska postavka bh. naive, jer se ovdje u maju održavalo 'Majsko drugovanje na Sani' gdje su iz cijelog bivšeg prostora Jugoslavije dolazili najeminentniji slikari naive i Sanski Most je bio obilježen grad u tom smislu kao grad cvijeća", navodi Talić. 

Vratiti istrgnuto narodu

Talić zaklučuje kako je Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a važna historijska činjenica, da oni koji pokušavaju da negiraju bilo kakav identitet BiH nemaju šanse.

"Ako govorimo da u RS-u postoji akademija, postoje svi elementi državnosti koje oni pokušavaju da nametnu BiH, oni padaju na ovakvim historijskim činjenicama kao što je prvo i drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a", ističe Talić.  

Ističe da je u Mrkonjić Gradu, gdje je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, malo ljudi koji tu zgradu poštuju kao zgradu koja je dala temelj državnosti. Ali, je sasvim sigurno, navodi, da je ta zgrada posjećena u toku godine bar jednom sa građanima iz cijele BiH i bivše Jugoslavije. 

Navodi da i treće zasjedanje o kojem se ne govori također ima značenje. Tako je ističe, Rodoljub Čolaković objavio reportažu u kojoj je govorio o direktoru hotela "Evropa" u kojem se održavalo Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a, koji je imao 17,5 godina. Jedan maloljetnik je, kaže Talić, bio dovoljno sposoban da bude direktor objekta u kojem se održalo Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a.

"Kako god govorili o komunistima, oni su sasvim sigurno prepoznavali tu nacionalnu zvjer koja je ovdje bila, te potencijale zla i uspijevali sputavati. Uspjeli su to dovoditi u jedan smisao da živimo u jednom građanskom, demokratičnom svijetu bez obzira na to kako o tome govorili ili identificirali kao jednopartijski sistem, jednoumlje. Sada imamo tzv. demokratiju i imamo ovo što imamo", kaže Talić. 

Činjenica da ne postoji više zgrada ne umanjuje značaj dešavanja, jer postoji biljeg da je bila, kao i obećanje federalnih, kantonalnih vlasti, pa i općinske administracije da taj prostor vrate. 

"Mi tamo možemo vratiti i kulturnu, sportsku scenu, imamo uređena igrališta i tamo dolaze djeca, ali za grad bi ona bila puno više. Imamo biblioteku, kino salu, ali u pamćenju Sanjana ona nedostaje. Ono što je istrgnuto iz pamćenja, a ima nekakvu pozitivnu refleksiju na duše Sanjana i Bosanaca i Hercegovaca, to treba vratiti u pamćenje narodu", stava je Talić.