Slovenski ministar Erjavec: Ova godina za BiH ne smije biti izgubljena

Amil Dučić
Stabilnost i napredak država Zapadnog Balkana su nam u iskrenom interesu. Države regije ovom ili drugačijom brzinom napreduju na putu u Europsku uniju i kao što znamo BiH je niz godina stajala u mjestu.

Izjavio je to u intervjuu za Radiosarajevo.ba slovenski ministar za vanjske poslove Karl Erjavec, koji je jedan od najvećih lobista u europskim institucijama za članstvo BiH u EU.

"Zato sam aprila 2014. upozorio, da ostavljanje BiH na rubu nije ispravna strategija, potreban je novi, drugačiji pristup EU prema BiH. Raduje me, da je taj novi pristup omogućio neke konkretne korake naprijed i iskreno se nadam, da će BiH biti sposobna iskoristiti tu priliku. Trenutno se već predugo čeka na dostavljanje odgovora na upitnik Evropske komisije, koji je još decembra 2016. bio posredovan u Sarajevo. Odziv i koordinacija od BiH su uz ponuđene mogućnostih od ključnog značaja. Upravo zbog toga i sam uvijek nastojim, da je BiH prisutna u agendama rasprava u EU, gdje pokušavamo pronaći odgovarajući način, koji bi ubrzao moguće pomake naprijed", kazao nam je slovenski šef diplomatije.

Ističe da volja na strani država članica EU za napredek BiH postoji, da postoji svjesnost, da je jedina alternativa za BiH njena europska budućnost.

"Ali svi očekujemo, da na tom putu prema EU i sama BiH napravi svoj korak.  Ova godina je sa vidika politike proširenja EU vrlo važna godina – možemo čak govoriti o nekoj „godini širenja“. Već u februaru će od strane Evropske komisije biti objavljena nova strategija širenja za Zapadni Balkan. Slovenija je u svojim očekivanjima u odnosu na sadržaj vrlo jasna. Polazna tačka nam je zajedničko pismo ministara za vanjske poslove Brdo-Brijuni procesa, koji je bilo usklađeno prošle godine poslije susreta na Brdu kod Kranja. Dodatni elementi odnosno očekivanja zapisani su u neformalnim stajalištima grupe 12 država članica EU, koje su posebno naklonjene procesu širenja i Zapadnom Balkanu. Radi se o našim očekivanjima, da strategija širenja uključuje sve države ZB-a, daje jake političke poruke, opredjeljuje konkretne korake i moguću hronologiju. Non paper navodi i neke od konkretnih prijedloga: pregled zakonodavstva za poglavlja 23 i 24 i za države, koje još nisu dio pregovaračkog procesa, posebno se ističe značaj dobrosusjedskih odnosa i kao ključno, regionalna povezanost (cestovna i energetska infrastruktura)", navodi Erjavec.

Radiosarajevo.ba: Čini li Vam se sada da je to lobiranje imalo smisla, budući da zbog političkih svađa u BiH naša država kasni na polju EU integracija?

"U aprilu će poslije više od godinu dana odmora ponovo biti objavljeni i izvještaji o napretku pojedinačnih država. Za BiH se pri tome očekuje, da će Europska komisija na osnovu već pomenutih odgovora na upitnik, pripremiti tzv. avis – mišljenje o molbi za članstvo. Ukoliko nema odgovora na upitnik, to mišljenje ne može biti pripremljeno. Kako će to prihvatiti stanovništvo BiH ne znam, ali znam, da krivica za zaostajanje nikako neće moći biti pripisana Briselu.

Ova godina za BiH ne smije biti izgubljena godina, izbori ne smiju postati izgovor, da se sa radom i koordinacijom ne nastavi. To sebi politika BIH jednostavno ne smije dozvoliti. Trebamo pozitivne poruke, trebamo jasne pokazatelje, da ste se u BiH uspjeli dogovoriti o potrebnoj viziji budućnosti vaše države, da ste sposobni sklapati kompromise, da je moguć dogovor o reformama. To su pokazatelji od ključnog značaja za napredak vezan na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, za veću efikasnost državne uprave, transparentnost…
Među reformama je trenutno posebno aktuelna reforma izbornog zakonodavstva. Tu očekujemo, da će svi uključeni akteri uspjeti postići kompromisno rješenje do ovogodišnjih izbora. Radi se o važnom procesu i u kontekstu političke stabilnosti države".

Radiosarajevo.ba: Treba li BiH neka nova inicijativa ili jači pritisak iz EU na retrogradne lidere?

"Mislim, da je najvažnija poruka, koju mogu da prenesem političkim elitama u BiH sljedeće – EU i države članice proširenje shvataju vrlo ozbiljno i spremne su aktivno i odlučno raditi sa državama regije, da se proces završi i da države Zapadnog Balkana postanu članice EU. Međutim na drugoj strani trebamo i ozbiljne partnere, koji su svjesni važnosti sadržaja ovog procesa i, koji će učiniti sve, da se potrebne reforme prihvate i implementiraju bez odgađanja i predizbornih političkih kalkulacija. Ne zbog EU, integracija je samo posljedica reformi, nego zbog stabilnosti, razvoja i ekonomskog jačanja država regije. U tom kontekstu je napredak BiH, kako zbog historije, posebnog uređenja države i unutrašnjih političkih odnosa, još posebno važan za cijelu regiju. Pri tome ključnu odgovornost snose političke elite. Što se tiče proširenja, EU je napravila korak naprijed i ponudila ruku. Trebamo nekoga, ko će tu ruku prihvatiti. Države, koje ne budu ispunjavale ključne kriterije za ulazak u EU, taj korak neće moći napraviti. To je jasno. Treba biti svjestan, da EU ne želi nepripremljene države za članstvo.

O inicijativama za BiH već sam govorio. BiH je bila sudionik posebnog pristupa, koji je omogućio predavanje molbe za članstvo u EU. Mislim, da je inicijativa više nego dovoljno. Na određenoj tački potrebno je povući crtu i obezbijediti ispunjavanje određenih obaveza. Sada je potreban rad.

Podrška članstvu u EU je u BiH oko 70 posto. To bi morala biti vrlo ozbiljna poruka. Nažalost uz tu podršku prisutna je i sve veća apatija. I zato se BiH iz godine u godinu suočava sa iseljavanjem obrazovanih i za rad sposobnih ljudi. Zato bi svoje razmišljanje završio podsjećanjem i na slovensku inicijativu nazvanu Pozitivna agenda za mlade Zapadnog Balkana. Mladi trebaju perspektivu. Trebaju motivaciju, prilike i mogućnosti, da učestvuju u stvaranju budućnosti svoje države. Da omogućavaju napredak i pomake. Ukoliko mladi u svojim državama ne budu imali tu perspektivu, mogućnost za obrazovanje i zapošljavanje, biti će lak plijen za negativne opcije, ili će se odlučiti i svoju budućnost tražiti u inostranstvu. Ovim se krug završava pitanjem - ko će se brinuti za budućnost države?

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na sve izraženiji nacionalizam među političkim liderima u BiH, koji traje od prošle godine, dakle prije početka predizborne kampanje?

"Nacionalizmi, koji su postali neka vrsta konstante na Zapadnom Balkanu, nažalost su u vrijeme izbora odn. izbornih kampanja još dodatno izraženi kao dio predizborne retorike. U BiH, koja u tome nije nikakva iznimka, te pojave su zbog multietničke prirode države i rata, koji je ostavio duboke posljedice na odnose među narodima, još više prisutne, vidljive, i dalje odzvanjaju i zloupotrijebljavaju se. Bez obzira na to, što nacionalizmi u regiji imaju svoje istorijske korijene, zbog čega ih nije moguće tek tako presjeći, važna je osviještenost o neprihvatljivosti diskriminacije, stigmatiziranja i neprihvatanja na temelju nacionalne pripadnosti. Političke stranke u modernim državama morale bi biti sposobne svoje članstvo, birače i usmjerenja opredjeljivati iznad granica nacionalnih oznaka.

U tom kontekstu je i za budućnost i napredek BiH od ključnog značaja, da svi državljani,bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost, imaju neki zajednički cilj i viziju za budućnost zajedničke države. Ne smije se dopustiti, da parcijalni, političko-nacionalni interesi utiču na zaoštravanje međuetničkih odnosa i pokreću netrpeljivost. Nacionalistička retorika i podsticanje ove vrste podjela od strane političara negativne uzore također postavlja mladima, pogotovo mladim generacijama. Zadatak politike i političara bi zbog toga morao biti prevazilaženje etničke podjele i podsticanje napora za uspostavljanje međusobnog povjerenja, saradnje, poznavanja i pomirenja.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate obilježavanje dana Republike Srpske kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. U BiH smo imali jasne stavove predstavnika Međunarodne zajednice.

"Što se tiče pomenutog praznika želio bih samo podsjetiti na izjavu Ministarstva za vanjske poslove Republike Slovenije, u kojoj smo septembra 2016. izrazili žaljenje, što je došlo do nepoštivanja odluka najviših državnih institucija, kao što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Naglasili smo još, da je poštivanje vladavine prava jedan od osnovnih temelja Evropske unije, gdje želi BiH. Takvo stajalište zauzimamo i zauzimam ga i danas, pri čemu bi želio izraziti nadu, da će se BiH na određenoj tački u budućnosti uspjeti dogovoriti i o zajedničkom državnom prazniku. To bi bila vrlo važna, simbolična poruka državljanima BiH – također i u smislu jedinstvenosti i prevazilaženja razlika na nacionalnoj osnovi o kojima ste me pitali u prošlom pitanju.

Želimo što prije riješiti pitanje granice s Hrvatskom

Radiosarajevo.ba: Jedno pitanje vezano za spor s Hrvatkom u vezi granice. Slovenija insistira na implementaciji odluke Arbitražnog suda. Premijer Plenković je najavio da će o svemu razgovarati s gospodinom Junckerom. Možemo li čuti vaš stav?

"Europska komisija dala je jasno i nedvosmisleno stajalište da je potrebno poštovati i implementirati arbitražnu presudu. Značaj poštivanja odluka sudova glasno su istakle brojne države. Očekujem, da će i u Hrvatskoj ubrzo postati jasno da je jedini način za konačno uređenje granice između država implementacija arbitražne presude. Slovenija i Hrvatska odlučile su arbitražom riješiti granično pitanje, jer su svi prošli pokušaji bilateralnog dogovaranja bili neuspješni. Želimo što prije zatvoriti to pitanje, koje se pojavilo kao posljedica raspada nekadašnje SFRJ, što bi značilo dodatno ubrzanje dobro razgranatim odnosima među državama.

U kontekstu regije trebamo biti svjesni, da poštovanje međunarodnog prava i uvažavanje presuda međunarodnih sudova i tribunala predstavlja temeljnu vrijednost u EU i da je EU osnovana na vrijednosti poštovanja prava i odluka sudova. Bez poštovanja prava, također međunarodnog, i odluka sudova neće biti moguće riješiti ni druga otvorena granična pitanja između država Zapadnog Balkana. Dugoročnu stabilnost regije, koja je preduslov za jasnu razvojnu perspektivu, teško je predstavljati bez uređenih granica.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak