Miro Kovač o posjeti hrvatske predsjednice: Osuđeni smo jedni na druge

Kovač, visoki dužnosnik HDZ-a Hrvatske i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske govorio je o aktuelnim odnosima između dvije države.

"Hrvatska i Bosna i Hercegovinu su u mnogo pogleda tijesno povezane susjedne i prijateljske države: narodnosno, kulturno, povijesno, gospodarski i prometno. Upućeni smo, ako hoćete, 'osuđeni' smo jedni na druge! Treba nastaviti intenzivno komunicirati, jačati povjerenje i rješavati zajedničke probleme. Nema drugog razumnog puta. Drago mi je da se na ljeto prošle godine ostvarila moja inicijativa iz siječnja 2016. godine o održavanju zajedničke sjednice Hrvatske vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i to nakon nevjerojatnih sedam godine stanke. Bez obzira na periodične verbalne duele u političkoj sferi, ima toga i između drugih država, odgovorno tvrdim da Bosna i Hercegovine nema boljeg prijatelja od Hrvatske", kazao je Kovač.

Radiosarajevo.ba: Bilo je dosta reakcija na sastanak hrvatske predsjednice s turskim predsjednikom u Ankari glede pitanja koja se tiču unutrašnjih odnosa u BiH. Kako ste Vi vidjeli ovaj susret?

"Bio sam začuđen oštrinom kritika koje su bile, budimo realni, neutemeljene. Prvo, Bosna i Hercegovina bila je samo jedna od tema toga susreta. Drugo, obje države imaju odgovornost prema Bosni i Hercegovini, za čije unutarnje prilike, kako je gospodin Erdogan precizno rekao, Daytonski mirovni sporazum predstavlja okvir. Turska igra važnu ulogu u Vijeću za provođenje mira u Bosni i Hercegovini, i to kao država koja u Upravnom odboru zastupa Organizaciju islamske suradnje.

Radiosarajevo.ba: Kakva je uloga Hrvatske?

"A Hrvatska je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma i temeljem toga ima dužnost, naglašavam dužnost, poštivanja i promicanja ispunjenja obveza koje se tiču provođenja Ustava Bosne i Hercegovine. A što kaže Ustavni sud Bosne i Hercegovine, čije su odluke prema Ustavu "konačne i obvezujuće"? Da treba izmijeniti izborni zakon i svima trima državotvornim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, i i građanima Bosne i Hercegovine, osigurati ravnopravnost u izbornom procesu. Kao što se zna, Hrvati kao državotvoran narod u Bosni i Hercegovini trenutno u izbornom procesu nisu ravnopravni".

Radiosarajevo.ba: Dijametralno suprotni stavovi u vezi s Izbornim zakonom BiH između SDA i HDZ mogli bi dodatno stvoriti probleme u BiH. Kako na to gledate kao i na najavu Željka Komšića da će se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva?

 "Naravno da je na akterima i političkim strankama u samoj Bosni i Hercegovini da poštuju svoj Ustav, provedu odluku Ustavnog suda, osiguraju ravnopravnost u izbornom procesu i spriječe mogućnost blokade formiranja cjelokupne izvršne vlasti nakon izbora u listopada ove godine. Na kraju krajeva, to je pitanje poštivanja principa vladavine prava! A u slučaju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda imperativno je da bude izabran glasovima Hrvata, a ne drugih dvaju državotvornih naroda. To je ravnopravnost u izbornom procesu, a koja treba biti primjenjena i na izbor izaslanika u Dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Nakon toga će doći do relaksiranja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i svekolikog napretka Bosne i Hercegovine. U to sam uvjeren".