Skupština Kantona Sarajevo danas odlučuje o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje

Skupština Kantona Sarajevo će danas odlučivati o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje. Odluka, iako je privremena, predviđa zaštitu 16.000 hektara, a gradnja bi bila dozvoljena u trećoj i četvrtoj zoni. 

Sarajevsko polje snabdijeva 90 posto grada vodom, grada od oko pola miliona stanovnika. Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo danas će moći da glasaju za usvajanje Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće "Sarajevsko polje".

"Ne znamo šta će na tom smanjenju od 32.000 hektara privremenog smanjenja biti infrastrukturno izgrađeno", ističe akademik hidrolog Muriz Spahić, za Federalnu.

Važećom odlukom iz '87. propisana je vodozaštitna zona na 58.000 hektara, a nova je umanjuje za oko 32.000 hektara, jer se 10.000 hektara odnosi na bosanskohercegovački entitet RS. Ključna razlika je da se na porostoru od 200 hektara na prostoru Ilidže oslobađa prethodnih zona i proglašava trećom i četvrtom zonom i time se gradnja dozvoljava.

"80-ih godina, kada je donesena još uvijek važeća odluka o vodozaštitnoj zoni izvorišta Sarajevsko polje, imali smo društveni interes. On je upravljao i bio nit vodilja, a sada imamo privatni interes na djelu", navodi Anes Podić, aktivista Udruženja Eko akcija.

Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur istakao je da je upravo dio vodozaštitne zone najbolje zemljište i da su to najatraktivnije lokacije na Ilidži.

Nacrt odluke temelji se na Elaboratu zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, koji je usklađen sa Federalnim pravilnikom iz 2012. U kompletan elaborat koji je izrađen 2013. javnost nije imala uvid, a sam Pravilnik je 2012. bez javne rasprave donio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović, koji je zbog zloupotrebe položaja na izdržavanju zatvorske kazne u trajanju od sedam godina.

"Svjesni smo da taj pravilnik treba postrožiti. Pravilnik iz 2002. je imao strože uslove tečenja podzemnih voda, a ovaj je to ublažio i ja se pitam zašto", kazala je prof. Emina Hadžić, predsjednica Komisije za nacrt privremene odluke.

"Nastaju novi urbani sistemi, infrastrukturni objekti, ali prateća kanalizaciona i vodovodna mreža nisu ni pomakli, a ona koja je bila izgrađena za potrebe olimpijsklih igara je uništena", upozorava Spahić.

Elaborat utvrđuje direktnu povezanost Babinog Dola i Vrela Bosne, a za prisustvo fekalnih voda navodi neispravne kanalizacione mreže. U zdravstvenim biltenima za kvalitet vode navode se nedozvoljene količine kolimorfnih bakterija na Vrelu Bosne. Ni samo Vrelo kao zona s najstrožim zabranama nije pošteđeno prisustva ugostiteljskog objekta za čije je uklanjanje inspekcija izdala rješenje još 2009. 

Svih 35 zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo danas će u svojim rukama, uz Nacrt i prateću dokumentaciju imati moć da odluči o sudbini vode za piće grada Sarajeva.