Šemsudin Mehmedović tužio BiH za 30.000 maraka

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, protiv koga je 2018. godine obustavljena istraga za ratni zločin u Tešnju, tužio je državu za naknadu štete od 30.000 KM zbog nezakonitog postupanja institucija i njenih službenika tokom provođenja, istrage i hapšenja.

Tužbu za naknadu štete Mehmedović je podnio Sudu BiH u februaru 2020. godine, jer je protiv njega šest godina vođen istražni postupak zbog kojeg je trpio duševne boli i patnje, i zbog čega je nanijeta šteta njegovoj časti i ugledu.

Naredbu o nesprovođenju istrage Tužilaštvo BiH protiv Mehmedovića donijelo je 30. augusta 2018. godine.

Na pripremnom ročištu pred upravnim odjeljenjem Suda BiH, Mehmedovićev pravni zastupnik Nermin Vila kazao je da ostaje kod tužbenog zahtjeva i svih navoda iz tužbe, prenosi BIRN.

Vila je Sudu predao dokaze, među kojima kako je naveo jedan od 100 članaka koji su dovođenjem u vezu Mehmedovića sa teškim krivičnim djelima nanijeli štetu njegovom ugledu, naglasivši da se radi o vođenju “harange” protiv ličnosti i ugledu tužitelja.

U tužbi koju je Mehmedović podnio Sudu, navodi se da je Tužilaštvo BiH naredbu o poduzimanju određenih istražnih radnji protiv Mehmedovića izdalo 6. septembra 2012. godine.

“Poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka Mehmedović je 12. jula 2013. godine dobio za 19. juli 2013. i na taj poziv se namjeravao pravovremeno odazvati. (…) Tužitelj je pozvan kao svjedok 19. jula 2013. godine u predmetu koji je vođen protiv bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca, a čija jedinica je upravo na taj dan na nezakonit način privela Mehmedovića, privremeno ga lišila slobode i tako mu sistemski teško narušila ugled”, navodi se u tužbi.

Vila je predložio i neuropsihijatrijsko vještačenje intenziteta i trajanje duševnih povreda zbog hapšenja i vođenja istrage protiv Mehmedovića, a predložio je i dva svjedoka na okolnosti hapšenja Mehmedovića.

Predloženo je svjedočenje Mehmedovića na okolnosti navoda iz tužbe.

Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH kazala je da se ne protivi prijedlozima za vještačenje i saslušanje svjedoka, dodavši da ostaje u cijelosti kod odgovora na tužbu, te da jedini dokaz koji ona ulaže je akt Tužilaštva BiH od 31. marta 2020. godine.

Delić je rekla da Tužilaštvo BiH ovim aktom obavještava zakonskog zastupnika da je donesena naredba o obustavi istrage na osnovu zakona o krivičnom postupku, a u kojem stoji da će se istraga obustaviti ukoliko nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo.

“Ukoliko se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju na osnov sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo, istraga se opet može otvoriti”, kazala je Delić da stoji u aktu Tužilaštva BiH.

Vila je naglasio da ovaj akt samo potvrđuje tezu tužitelja o sedam godina progona i harange.

BIRN BiH je 2013. godine pisao da je u krivičnoj prijavi podnesenoj Federalnoj upravi policije (FUP), Mehmedović je, kako je ranije izjavio Vila, naveo saznanja da je Zubac ubio bošnjačkog civila na Ilidži 1992. godine.

Mehmedović je o tome trebao dati iskaz protiv Zubca tužiteljici Vesni Ilić 19. jula. Međutim, do toga nije došlo jer su ga pripadnici SIPA-e uhapsili zbog sumnje da je počinio zločin nad Srbima u Tešnju tokom 1992. i 1993. godine.

Tog dana, iz Tužilaštva BiH su odgovorili da nisu izdali nalog za hapšenje Mehmedovića. Nakon saslušanja pušten je na slobodu.