U Sarajevu otvorena izložba "Lica Holokausta": Trajni zapis o velikim ljudima u vremenu zla

Izložba „Lica Holokausta“ otvorena je večeras u Galeriji Novi hram u Sarajevu.

Nastala je iz neobičnog arhivskog otkrića. Prilikom pregleda sadržaja jedne starinske kase u kancelariji Jevrejske opštine Sarajevo pronađene su dvije manje kartonske kutije sa ukupno 328 koverti.

U njima su sačuvane fotografije i zapisi o Jevrejkama i Jevrejima Sarajeva poginulim kao učesnici Narodnooslobodilačkog rata u Jugoslaviji.

Ova izložba predstavlja samo mali dio građe - fotografije i zapise o 16 žena i muškaraca.

Izložbu prati digitalni katalog koji se nalazi na web stranici Jevrejske opštine u Sarajevu. U njemu su za sada dostupni podaci o 16 žena i muškaraca, ali će se novi unosi nastaviti tokom narednih mjeseci.

"Izložbu otvaramo sa sviješću da u više od 450 godina suživota Jevreja sa ovim gradom i ovom državom, Holokaust ostaje jedini period, izazvan i organiziran izvana, koji je zaprijetio samom opstanku Jevreja na ovim prostorima", kazala je predsjednica Jevrejske opštine u Sarajevu Rahela Džidić na otvaranju izložbe.

"Zahvaljujući grantu UNESCO-a večeras pred vas ne iznosimo samo dokumente, fotografije i arhivsku građu. Pred vas iznosimo dijelove nečijih života, sačuvane u dvije kutije koje sam pronašla sasvim slučajno, prilikom primopredaje dužnosti od svog prethodnika", navela je ona.

Dodala je da se u jednom sefu, daleko od očiju javnosti, nalazilo više od 300 koverata - neke sa fotografijama, neke sa negativima, a mnoge sa tek nekoliko podataka.

"Ipak, i ti skromni tragovi dovoljni su da nas podsjete da je svaki od tih ljudi imao svoje ime, svoj dom, svoju porodicu, svoje uspomene i svoje mjesto u ovom gradu. Dok smo pregledali ovu građu, imali smo osjećaj da se pred nama polako pojavljuju lica koja su dugo čekala da budu ponovo viđena. To više nisu samo arhivski zapisi niti imena na papiru. To su naši nekadašnji sugrađani - ljudi koji su prolazili istim ulicama, živjeli u istim mahalama, išli u škole, radili, slavili, brinuli se, voljeli i nadali se kao i svi mi", navela je Džidić.

Pojasnila je da je upravo zato ova izložba nazvana „Lica Holokausta“.

Željeli smo, kazala je, da posjetilac zastane pred svakom fotografijom i osjeti, barem na trenutak, da se ne susreće sa dalekom historijom, nego sa čovjekom. Sa nečijim djetinjstvom, nečijom porodicom, nečijom svakodnevnicom, nečijim životom koji je nasilno prekinut.

"Ova izložba je naš mali, ali iskren pokušaj da tim ljudima vratimo individualnost i dostojanstvo. Da ih ne pamtimo samo kao broj, nego kao osobe. Da ih vratimo u pamćenje grada kojem su pripadali i u kojem su ostavili trag. Sarajevo i Bosna i Hercegovina nose i njihovu priču, i važno je da je večeras, zajedno, ponovo čujemo", poručila je Džidić.

Po njenim riječima, ova izložba nije samo čin sjećanja. Ona je i tiho, ali snažno upozorenje.

"Holokaust nije počeo logorima i masovnim ubistvima. Počeo je riječima, podjelama, obilježavanjem ljudi kao drugačijih, oduzimanjem prava i navikavanjem društva na mržnju. Zato vjerujem da sjećanje ima smisla samo ako nas uči da budemo pažljiviji, hrabriji i odgovorniji jedni prema drugima danas", kazala je Džidić.