Rezultati izlaznosti do 17h: Velike razlike među općinama, RS znatno iznad Federacije BiH

Na izbore u Bosni i Hercegovini izašlo je 32,20 posto registrovanih birača, odnosno nešto manje od 1,1 milion građana. Podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju velike razlike u izlaznosti između entiteta, ali i među pojedinačnim općinama i gradovima.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, od ukupno 3.408.517 registrovanih birača u Bosni i Hercegovini, svoje biračko pravo iskoristilo je 1.097.589 građana, odnosno 32,20 posto.

Međutim, državni prosjek skriva velike razlike na lokalnom nivou. Dok su pojedine općine zabilježile izlaznost veću od 50 posto, u nekim sredinama na izbore nije izašlo ni 20 posto registrovanih birača.

Najveća izlaznost u manjim sredinama

Najveća izlaznost zabilježena je u Gradu Mostaru – izbornoj jedinici gradskog područja 4, gdje je glasalo 71,88 posto birača. Od 896 registrovanih birača, glasala su 644.

Slijedi Kalinovik, sa izlaznošću od 58,24 posto, dok je na trećem mjestu Istočni Stari Grad sa 53,68 posto.

Više od 50 posto birača glasalo je još u Han Pijesku (52,70%), Trnovu (52,45%), Istočnoj Ilidži (50,82%) i Rogatici (50,70%).

Visoku izlaznost bilježe i Stolac (49,33%), Šekovići (49,25%) i Gacko (49,16%).

Ovi podaci pokazuju da se među sredinama sa najvećom izlaznošću uglavnom nalaze manje općine, gdje relativno mali broj birača može biti snažnije politički mobiliziran.

Dobretići i dalje na začelju

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Dobretići, gdje je glasalo svega 13,67 posto registrovanih birača. Od 1.587 birača, na izbore je izašlo njih 217.

Slijedi Sanski Most sa izlaznošću od 17,47 posto, a zatim Ključ sa 19,24 posto.

Među sredinama sa najnižom izlaznošću nalaze se i Velika Kladuša (21,30%), Usora (21,32%), Bosanska Krupa (21,59%), Bosanski Petrovac (21,70%), Rudo (21,71%) i Domaljevac-Šamac (21,77%).

Razlika između najveće i najmanje zabilježene izlaznosti je ogromna. Između Mostara – izborne jedinice gradskog područja 4 i Dobretića postoji čak 58,21 procentni poen razlike.

U RS od 1.214.449 registrovanih birača glasalo je 452.778, odnosno 37,28 posto.

U Federaciji BiH registrovana su 2.068.973 birača, a glasalo ih je 621.343, što predstavlja izlaznost od 30,03 posto.

To znači da je izlaznost u RS bila 7,25 procentnih poena veća nego u Federaciji BiH.

Drugim riječima, na svakih 100 registrovanih birača, u RS-u je glasalo približno 37, dok je u Federaciji glasalo oko 30 birača.

Brčko distrikt zabilježio je izlaznost od 29,77 posto, što je također ispod državnog prosjeka.

Veliki gradovi uglavnom ispod 40 posto

Podaci pokazuju da najveći urbani centri uglavnom nisu među sredinama sa najvećom izlaznošću.

U Banjoj Luci je glasalo 40,47 posto registrovanih birača, u Bijeljini 36,94 posto, a u Doboju 36,51 posto.

U Federaciji BiH izlaznost je bila nešto niža. U Zenici je glasalo 31,19 posto birača, u Tuzli 28,33 posto, dok je u Sarajevu izlaznost također bila ispod 33 posto u većini općina.

Tako je u Novom Gradu Sarajevo glasalo 32,52 posto birača, u Centru Sarajevo 29,70 posto, u Novom Sarajevu 29,68 posto, a na Ilidži 29,58 posto.

To ukazuje na značajnu razliku između manjih sredina i velikih urbanih područja. Dok manje općine mogu imati vrlo visoku izlaznost zbog snažnije mobilizacije birača, u velikim gradovima izlaznost često ostaje oko ili ispod državnog prosjeka.

Posebno niska izlaznost u Krajini

Među podacima posebno se izdvaja područje sjeverozapadne Bosne.

Sanski Most imao je izlaznost od samo 17,47 posto, Ključ 19,24 posto, Velika Kladuša 21,30 posto, Bosanska Krupa 21,59 posto, Bosanski Petrovac 21,70 posto, dok je u Bihaću glasalo 22,33 posto registrovanih birača.

Takvi rezultati značajno su ispod državnog prosjeka od 32,20 posto.

S druge strane, pojedine sredine u istočnom dijelu zemlje bilježe izrazito visoku izlaznost. Kalinovik, Istočni Stari Grad, Han Pijesak, Trnovo, Istočna Ilidža, Rogatica i Gacko svi su imali izlaznost između približno 49 i 58 posto.

Šta nam govore ovi podaci?

Izlaznost od 32,20 posto pokazuje da je većina registrovanih birača ostala kod kuće. Od 3,4 miliona registrovanih birača, na izbore je izašlo nešto manje od 1,1 milion.

Još važnije, prosjek od 32,20 posto ne odražava stvarnu sliku na terenu. Razlike između pojedinih sredina su ogromne – od manje od 14 posto u Dobretićima do više od 70 posto u jednoj mostarskoj izbornoj jedinici.

Podaci također pokazuju jasnu razliku između entiteta. Republika Srpska imala je znatno veću izlaznost od Federacije BiH, dok su veliki urbani centri u oba entiteta uglavnom imali umjerenu ili nisku izlaznost.

To znači da konačni politički rezultat nije samo pitanje broja glasova, već i pitanje ko je izašao na izbore. Sredine sa visokom izlaznošću mogu imati znatno veći utjecaj na konačan rezultat u odnosu na sredine u kojima je većina birača odlučila da ne glasa.