Reis o Nikolićevoj izjavi: Svako izvinjenje je korak naprijed

Ministar vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu čvrsto je obećao da će pomoći obnovu Aladže džamije u Foči, pa makar išao od kuće do kuće u Turskoj, kazao je ovo u ekskluzivnom intervjuu zaagenciju Anadolija (AA) reisu-l-uelma Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) mr. Husein ef. Kavazović.

Aladža, koja je izgrađena 1550/51 godine je, podsjetimo, srušena tokom agresije na BiH, u 2. avgusta 1992. godine. Nakon miniranja njeni ostaci su građevinskim mašinama odvezeni na deponiju smeća. Bošnjaci taj događaj smatraju jednim od najtragičnijih u svojoj povijesti.

''Doslovno je tako kazao'', započinje razgovor reis Kavazović, koji je tokom razgovora sa ekipom AA govorio o predstojećem popisu stanovništva i promjeni Ustava IZBiH, izvinjenju srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, ulozi Turske na Balkanu...

Ovaj svršenik Šerijatskog fakulteta na poznatom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, organizator otpora koji je formirao jedinicu ''Hodže'' i učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine od agresora, ali i bivši logoraš u logorima ''Herceg-Bosne'' i Vojske Republike Srpske (VRS), objašnjava, između ostalog, zašto u obnovi najvažnijih džamija u BiH vidi posebnu silboliku.

''Aladža, Ferhadija, Gazi Husrev-begova džamija i Fatihova ili Careva džamija. To su četiri medžaša Bosne u našem izvornom duhovom smislu. Te četiri džamije su Bosna u duhovnom miljeu. Bez te četiri džamije, pa i kada samo jedna od njih nije na svom mjestu, Bosna je unakažena, lice Bosne nije lijepo. Kada te četiri džamije imamo na svom mjestu, onda mi znamo da je Bosna butum, što bi kazali, potpuna kao takva i to je za nas jako važno'', poručio je reis Kavazović.

Aktivnosti na obnovi Aladže već su započele. Povodom Dana džamija, 7. maja organizirana je sergija za tu ''fočansku ljepoticu''. ''Jedan dio dijelova Aladže smo uspjeli pronaći kao i u slučaju Ferhadije. Dijelom će se moći rekonstruisati, ali to će morati biti potpuno nova Aladža. Originalno ćemo je graditi, onakvu kakva je bila, kao Stari most, kao Fehradiju... Hasa Nazir je bio čovjek koji ju je gradio, danas mi pokušavamo da je podginemo iz pepela.“

''Smatram da upravo na Srebrenici, na genocidu, Srbi mogu graditi onaj svoj pozitivni identitet. Jedna generacija je učinila to Bošnjacima, desio se genocid, desila se Srebrenica. Nova generacija Srba, pripadnika srpskog naroda, treba odrastati sa sviješću da zlo koje je učinjeno u Srebrenici ne može biti činjeno u njihovo ime i da nikada više tu granicu zla ne trebaju prijeći. Zbog toga smatram da je Srebrenica donekle važnija za Srbe nego za  Bošnjake. Bošnjacima je ona opomena. A njima može biti naobrazba''.

Povratak Bošnjaka na Drinu dugogodišnji tuzlanski muftija smatra ključnim: ''Povratak muslimana na Drinu, Bošnjaka na Drinu, znači očuvanje BiH. To je presudni momenat u povijesti Bošnjaka. To je naš nacionalni cilj da dođemo na naša staništa koja su stoljećima bila na Drini. Mi moramo kazati da su Bošnjaci bili najgušće naseljeni upravo tokom rijeke Drine. Ona za nas znači opstanak BiH. Smatramo  da će Aladža džamija, Ferhadija, medresa ako Bog da u Banjoj Luci na neki način pospješiti i povratak, ali i relaksirati odnose na terenu između Bošnjaka i Srba koji žive pomiješani na tom prostoru.''

Upitan da prokomentira nedavno izvinjenje predsjednika Srbije Tomislav Nikolića zbog Srebrenice i užasnih zločina počinjenih u ime srpskog naroda, reis Kavazović je rekao kako svako izvinjenje, pa makar i polovično, jeste korak naprijed. ''Predsjednik Nikolić nije se izvinuo za genocid, izvinuo se za zločin. Ali, Bošnjaci i Srbi moraju naći put da žive zajedno. To su dva naroda koja su dosta pomiješana na Balkanu. Kako u BiH, tako i u Srbiji. Imamo Sandžak, gdje su Bošnjaci u velikom procentu zastupljeni. Srebrenica je tragedija koja se desila bošnjačkom narodu. U jednom momentu povijesti Srebrenica će za Srbe biti važnija nego za Bošnjake. Srebrenica treba da bude otrježnjenje za Srbe.''

O popisu

Govoreći o ovogodišnjem popisu stanovništva u BiH reis Kavazović je kazao da on za Bošnjake nije puka statistika: ''To smo kazali i IZBiH to drži vrlo važnim procesom. Pogotovo što se mi prvi puta u slobodnoj državi BiH izjašnjavamo slobodno na popisu i jako je važno da mi adekvatno, onako kako osjećamo u svom biću, artikuliramo naše nacionalno ime, artikuliramo naš jezik i pripadnost našoj vjeri. To je važno kako za sadašnjost tako i za budućnost ove države. Jer, Bošnjaci su njen važan dio. Naravno zajedno sa Srbima i Hrvatima činimo ovu državu, ali Bošnjaci trebaju potvrditi svoj identitet. Mi znamo da je u povijesti s ovim identitetom bilo poigravanja, bilo nasilnih nametanja. Zbog toga je u slobodi koju trenutno uživamo za nas važno da ne napravimo greške u tom smislu.

Naravno ovo će biti i političko pitanje, jer neki ljudi koji ne misle dobro  Bošnjacima, žele ispolitizirati to pitanje. Ali, ja se nadam da smo mi već odveć zreo narod i da ćemo znati prepoznavati zamke na tom putu, kao što smo ih prepoznavali kroz cijelo 20. stoljeće, od odlaska Osmanlija. Mi smo se, ipak, uspjeli potvrditi kao narod i osvojiti svoju slobodu. Nadam se da ćemo potvrditi i svoje ime''.

O Ustavu IZ

Nadalje, reisu-l-ulema Kavazović je u razgovoru za agenciju Anadolija potvrdio da je IZBiH pred donošenjem Ustava IZBiH.

''Utvrdili smo Platformu, okvir za izradu tog Ustava. Mi želimo pojačati šerijatsku legitimaciju unutar Islamske zajednice. Zbog čega ona i postoji. Njena misija je islam, pozivanje u islam. Želimo na neki način duhovno vezati sve koji su, naravno, povezani unutar IZBiH. Želimo ojačati veze među muslimanima na Balkanu, prevashodno Bošnjacima, ali i drugim koji ovu Zajednicu osjećaju svojom kao što su Albanci, Turci, koji žive u Bosni, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i dijaspori,''

Ujedinjenje muslimana na Balkanu

Ono što smatra jako važnim jeste da se precizno definira šta je to IZBiH.

''Želimo srednji nivo jačati, muftiluke, da oni budu bliže svojoj misiji i da bolje mogu odgovarati na zahtjeve, izazove vremena koje je pred nama. Bez obzira koliko je BiH još uvijek slaba kao država, ona je na putu ka EU. Moramo povesti računa o onome što će doći sutra za muslimane BiH i muslimane u okruženju. Hrvatska je već u EU, tamo su muslimani već dio te Evrope. Slovenija je odavno dio EU. To moramo uzeti u obzir i povesti računa o tome. Nadamo se da će novi Ustav odgovoriti izazovima našeg vremena. Da će moći povesti zajednicu u budućnost otvarajući neke nove perspektive.''