Ravnopravnost svih može biti ostvarena samo kroz građansku državu

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak cijeni da su sve alternative Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ali da prvo treba ojačati građansko društvo, relativizirati značaj politike te osnažiti utjecaj drugih profesija.

To je kazao na Konferenciji "BiH između ustavnih reformi i Evropske Unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću" koju su danas u Sarajevu organizirali Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Inicijativa Građanke za ustavne promjene i Agencija za ravnopravnost polova BiH.

Ćurak smatra da je potrebno banalizirati političku dimenziju, jer je bh. društvo u fazi u kojoj je politika smisao života, ali da ne zaslužuje takvu vrstu pažnje.

Kao najkorjenitije promjene Ćurak je istaknuo i rodnu ravnopravnost te pokušaj neutralizacije kulture militarizma, kako bi ustavna materija zadobila rodnu dimenziju na najbolji i najkreativniji način.

Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma PSBiH Mirsad Isaković istakao je bitnost održavanja Konferencije pojašnjavajući da je Inicijativa Građanke za ustavne promjene zajedno s Komisijom još 2013. godine i pokrenula ustavne promjene u BiH.

Dodao je da se Vijeće ministara BiH nikada nije izjasnilo o toj inicijativi, kao ni Ustavno-pravna komisija.

“Vrijeme je da se ponovo oglasimo po tom osnovu te da napokon ravnopravnost u BiH zaživi. Imamo zakone, ali to su samo norme, ali nemamo ambijent za njihovo provođenje”, zaključio je Isaković.

Član delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović kazao je da su građani 1992. godine izjasnili da žele građansku BiH na jedinom referendumu koji je održan te da ih u međuvremenu niko nije pitao da li su se predomislili.

“Ono što elite rade u pokušaju političkog preživljavanja i ostanka na slobodi je da zagovaraju koncept koji nije građanski. Ako želimo u EU, BiH mora biti građanska, jer je i EU građanska”, naglasio je.

Magazinović smatra da nije sporno da će BiH ostati građanska, već da je pitanje koliko će vremena trebati i koliko će ljudi napustiti BiH.

Učesnici Konferencije razgovarali su o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima s ciljem pune ravnopravnosti i jednakosti građana u Bosni i Hercegovini, a poseban fokus je bio na postojanju rodne komponente u Ustavu BiH u kontekstu procesa pridruživanja Evropskoj uniji.

Također, razgovarano je i o obavezama države i implementaciji međunarodnih dokumenata koje BiH ima na putu evropskih integracija.