Ratna reporterka iz BiH očitala lekciju Stern i Handkeu

Radiosarajevo.ba

The Washington Post objavio je autorski tekst Janine di Giovanni, ratne izvještačice iz BiH, trenutno više saradnice Instituta Jackson pri Yale univerzitetu, u kome se osvrće na kontroverzne stavove američke autorice Jessice Stern o presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

Ova autorica brojnih knjiga i dokumentaraca naglašava da dobro zna šta je vidjela dok je izvještavala iz Bosne. Kako je objasnila, bila je u opkoljenom Sarajevu, ali i etnički oćišćenim krajavima u istočnoj i srednoj Bosni, gdje je intervjuirala žrtve silovanja, bombardovanja, majke ubijene djece, rodbinu satih strijeljanih osoba. To je, kako kaže, ostavilo bolan ožiljak.

Doctare: Ranjena sam u opkoljenom Bihaću, prezirem Handkea, oni nose krv na rukama

„Mnogo je toga prekriveno krivnjom: Moji kolege i ja živjeli smo s lokalnim stanovništvom i očajnički pokušavali prenijeti njihove ispovijesti javnosti. Svaka granata koja je pala, svako tijelo koje je ležalo hladno u mrtvačnici, gdje sam svako jutro hodala da brojim mrtve, bio je osobni neuspjeh rata koji je trebao i mogao biti rano zaustavljen“, navela je Giovanniu tekstu pod naslovom "Ne mogu zaboraviti bosanski genocid. Ali drugi pokušavaju prekrojiti historiju".

Kako konstatuje Giovanni, koja je sarađivala s velikim brojem utjecajnih svjetskih medija, sada se, četvrt stoljeća kasnije, suočava s uznemirujućim trendom: da stipendisti, novinari i odbori za nagrade prepisuju historiju ratnih strahota. U tom kontekstu navodi Jessicu Stern, koja je objavila knjigu na temelju intervjua s Karadžićem, osuđenim na doživotni zatvor zbog uloge u genocidu.

Foto: Twitter/EPA-EFE: Jessica Stern, Radovan Karadžić

„Stern je svoju knjigu odlučila nazvati "Moj ratni zločinac" - naslov je duboko uznemirujući zbog razloga koje očito nije mogla vidjeti. Karadžić, bivši psihijatar i pjesnik, suosnivač je Srpske demokratske stranke i obnašao dužnost prvog predsjednika RS od 1992. do 1996. U toj je ulozi bio direktno odgovoran za mnoga ubistva, silovanja i mučenja“, naglašava autorica.

Osvrnuvši se na to kako je Jessica Stern opisala , konstatirta kako je zaboravila žrtve, koje bi trebale biti u središtu priče.

Svjetski fotoreporteri dijele ratne fotografije iz BiH zbog dodjele nagrade Handkeu

„Humanizacijom masovnog ubice, Stern je počinila ogromnu nepravdu državi koja i danas krvari. Ona može opisati Karadžića kao "Byronika" koliko želi, ali postoje činjenice kojih on nikada ne može pobjeći“, navela je Giovanni, podcrtavši da je  trivijalizacija u režiji Jessice Stern jedan je od načina iskrivljavanja prošlosti.

Ona se osvrće i na spornu dodjelu Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Petru Handkeu, koji je poznat po negiranju genocida u Bosni i Hercegovini.

Foto: A. Kuburović/Radiosarajevo.ba:  Protest ispred Ambasade Švedske zbog Nobelove nagrade za Petera Handkea

Navodi da je nakon toga razgovarala sa preživjelim. Navodi primjer mlade žene koja je izgubila oca sa 12 godina. Pri njihovom zadnjem susretu, dok je bježao u šumi bježeći pred srpskim snagama, nosio je jeans jaknu. Tu jaknu godinama kasnije vidjela je na televiziji, na snimku masovne grobnice. Navodi i primjer majke kojoj su otrgli sina tinejdžera iz naručja kada su holandske mirovni trupe pomogle srpskim snagama da odvoje muškarce od žena i odvedu muškarce.

„Voljela bih da je Handke mogao upoznati ljude koje ja jesam. Pitam se bi i dalje iznosio takve tvrdnje. No, očito se nikada nije potrudio testirati vlastita stajališta protiv svjedočenja preživjelih. Živi, kao i Stern, u stvarnosti koju je sam stvorio“, navodi dalje Janine di Giovanni.

Originalni članak nalazi se na OVOM linku. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak