Izlaganjem Ratka Mladića završeno žalbeno ročite u Haagu: Evo šta je kazao krvnik

Pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) završeno je dvodnevno ročiše po žalbama na prvostepenu presudu govorom optuženog Ratka Mladića koji je kazao da je bio meta NATO pakta kao i da prvostepeno vijeće nije u pravu kad ga je osudilo na doživotnu kaznu zatvora smatrajući da su u sukobu interesa.

Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, je kazao da je svjedok svih događaja u toku rata, da je bio meta NATO pakta i da je to i dalje, te da ima negativno mišljenje o Tribunalu.

“Ja sebe ne branim, ja sam čovjek koji je cijeli život profesionalni vojnik. Čestito sam radio i u ratu i u miru u skladu sa zakonima moje države koju je razorio NATO pakt. Da li je kirivca Ratka Mladića što nije dozvolio ustaškoj nemani da baca srpsku nejač”, kazao je Mladić.

“Da li je u pravu prethodno Vijeće koje je mene osudilo na doživotnu robiju? Nisu u pravu. (…) Ja sam bio u Srebrenici za razliku od svih vas, za moje vrijeme od 9. jula pa do 13. jula kad sam potpisao u Vlasenici tu ‘Krivaju’. Greška je tamo da je to 12. juli. Kamera je mene pratila kroz Srebrenicu, na mene je pucao neki, valjda zaostali vojnik Armije 28. lahke divizije, promašio me, iz blizine pucao. Ja sam tada imao kod sebe hekler, rekao sam prestani pucati, on me je promašio, nisam ni pokušao da mu uzvratim, nisam dao ni obezbjeđenju da puca na njega jer je na njemu bio prsluk UN-a”, rekao je Mladić.

Naveo je da je meta NATO pakta, kao i da nije svetac, već običan čovjek i dodao da je njega sudbina dovela da brani „svoju državu SFRJ“.

Prije Mladićevog izlaganja, Odbrana je dala odgovor na žalbu Tužilaštva, tvrdeći da su samo ponavljali tvrdnju da su opštine imale veliki strateški značaj za Srbe, da ponavlja argumente koji nisu uspjeli na prvostepenom suđenju i ne slaže se sa zaključcima Raspravnog vijeća.

Kako tvrdi Odbrana, standard za žalbeno ispitivanje nije ispunjen time što Optužba želi drugačiji ishod, te traže da se ovaj žalbeni osnov odbaci.

Optužba, smatra Odbrana, nije pokazala grešku u konstataciji Vijeća da Mladić i drugi učesnici Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) nisu imali namjeru za uništavanje, kao i da sudska praksa kaže da je za svrhu utvrđivanja UZP-a važna genocidna namjera optuženog i drugih pripadnika UZP-a, a ne fizičkih počinilaca genocida.

Advokatica Peta-Louse Bagott, iznoseći odgovor na žalbe Tužilaštva za pet opština u kojima nije dokazan genocid, smatra da Optužba ima obavezu da dokaže da je Prvostepeno vijeće napravilo pravnu pogrešku i da razuman presuditelj nije mogao donijeti razumnu odluku.

Tužilaštvo, kako je kazala advokatica, mora Žalbeno vijeće uvjeriti da su dokazi toliko nedvosmileni da bi svako vijeće donijelu odluku za koju se oni zalažu.

Odbrana smatra da Prvostepeno vijeće nije počinilo grešku, te je pozvala Vijeće da u cijelosti odbaci žalbu Tužilaštva i da potvrdi prvu tačku presude.

Odbrana je tvrdila da je Raspravno vijeće razumno zaključilo da brojčana veličina nije bila dovoljno velika, kao i da Optužba ne pokazuje na koji način su zaključci Vijeća nerazumni i netačni.

Kako je navela advokatica, Optužba je u svojoj žalbi i danas jednostavno ponovila argumente koji im nisu uspjeli na suđenju, dodavši da su Muslimani koji su se našli na udaru u opštinama činili relativno mali dio grupe.

“Raspravno vijeće je zaključilo da taj broj bosanskih Muslimana nije bio veliki i to je razuman zaključak. Vijeće je zaključilo da je Optužba iznijela nedovoljne dokaze koji govore zašto su bosanski Muslimani imali konkretno značenje”, zaključuje Bagott.

Bagott je govorila i o UZP-u trećeg tipa, kazavši da su u više navrata pred ovim sudom razni suci i akademici iznosili probleme u vezi sa pravnim osnovama UZP-a trećeg tipa.

Prema njenom mišljenju, pravni osnovi UZP-a trećeg tipa su u mnogim aspektima ovijeni velom tajni.

Tužiteljica Baig je u replici navela da bi uništenje bilo koje zajednice Muslimana, odnosno cijelih opština uticalo na Muslimane kao grupu u cjelini, podsjećajući na primjere Prijedora i Sanskog Mosta.

“Na vama je da ispravite greške i na vama je da osudite Mladića za njegovu ulogu u genocidu bosanskih Muslimana 1992. u opštinama”, rekla je Baig u obraćanju Žalbenom vijeću.

Prvog dana izlaganja žalbi Mladićevi advokati tražili su da se on oslobodi po svim tačkama optužnice. Posebno su potencirali osudu za genocid u Srebrenici, kao i razne slučajeve kršenja njegovih prava na odbranu.

Haški tužioci, u odgovoru su, kazali da su Maldićevi navodi neosnovani. Kasnije su u svojoj žalbi tražili da se osudi i za genocid 1992. godine.

Prije početka iznošenja žalbi, Mladićevi advokati u rekli da se održavanje u ovim uslovima, u kojim nemaju kontakt sa optuženim, krše prava njihovog klijenta.

Konačna presuda u ovom predmetu se očekuje u prvoj polovini naredne godine.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala, Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona ili običaja ratova. On je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na prvostepenu presudu, žalbe su uložili i odbrana i tužilaštvo. Haško tužilaštvo je tražilo da Mladić bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest opština u Bosni i Hercegovini 1992. godine, a Mladić je zatražio oslobađajuću presudu, ponovno suđenje ili umanjenje izrečene kazne.

Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995. godine. Nakon što je u bekstvu proveo skoro šesnaest godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine i prebačen na MKSJ 31. maja 2011. godine.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je prihvaćeno 9.914 dokaznih predmeta, a Pretresno veće je saslušalo ili primilo svedočenja ukupno 592 svedoka.