Pukotine u stavovima Vijeća sigurnosti: Zaokret politike SAD u UN-u šalje jasnu poruku EU

Politički analitičar Kurt Bassuener pisao je za mediji Just Security o sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija prošle sedmice, a na kojoj je produžena misija ALTHEA u Bosni i Hercegovini za jednu godinu.

Kako navodi u tekstu, ova jednoglasna odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija predstavlja olakšanje.

"Uprkos izvještajima da će Rusija, država saveznica separatiste Milorada Dodika, pristati na produženje, neki - uključujući i mene - nisu bili uvjereni. Zaista, izjave članova Vijeća tokom debate 31. oktobra odražavale su pukotine oko budućnosti međunarodnog nadzora u zemlji, koja se još uvijek bori da prevaziđe podjele učvršćene Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan rat", kazao je Bassuener.

Jednogodišnje produžavanje mandata misije ALTHEA i odlukom Ustavnog suda BiH kojim se odbila apelacija Milorada Dodika, europske demokratije moraju se pripremiti za poremećaje koje predstavlja promjena stava SAD-a prema BiH, što je kuluminiralo dramatičnim ukidanjem sankcija Dodiku, naveo je u tekstu.

Ujedinjeno Kraljevstvo, prema analitičaru, postavilo je čvrst stav: da ustavni poredak Bosne i Hercegovine mora biti poštovan u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, navodeći da je Dodik pokrenuo najznačajniju krizu u posljednjih 30 godina u BiH.

"U obraćanju Vijeću sigurnosti, ministrica savjetnica Jennifer MacNaughtan, također je podržala korištenje izvršnih ovlasti po potrebi od strane visokog predstavnika, funkcije koju trenutno obavlja njemački političar Christian Schmidt. Aludirajući na tvrdnju Rusije da je Schmidt nelegitiman jer ga nije podržalo Vijeće sigurnosti UN-a, MacNaughtan je naglasila da osobu koja popunjava tu poziciju bira PIC, a ne Vijeće sigurnosti", poručio je u tekstu.

Rusija i Kina se poravnavaju

Na drugom kraju spektra komentara, različitog od Europske unije, očekivano, našla se Rusija, predsjedavajuća Vijeća sigurnosti UN-a za ovaj mjesec.

"Njen predstavnik, Vasilij Nebenzja, ponovio je stav Kremlja da je Schmidt nelegitiman na svojoj poziciji jer nije izglasan u Vijeću. Također je ponovio stav Moskve da bi se OHR trebao zatvoriti iz nekoliko razloga: ne samo zbog navodnog ometanja suvereniteta BiH, već i zbog služenja zapadnoj uskoj agendi koja navodno prijeti miru, pristrasna je protiv Srba i protivi se "legitimnom" zastupanju Hrvata", objasnio je Bassuener.

Ton Kine u debati Vijeća sigurnosti bio je manje glasan, ali su njene politike uglavnom bile usklađene s ruskim. Na primjer, ambasador Geng Shuang izrazio je duboku zabrinutost zbog krivičnog gonjenja Dodika, što je, prema Kini, pojačalo tenzije.

"Kineski predstavnik je također izrazio žaljenje zbog usvajanja godišnjeg obilježavanja genocida u Srebrenici od strane UN-a 2024. godine i tvrdio da autoritet PIC-a i OHR-a ne može biti trajan ako Bosna i Hercegovina želi biti suverena. Kina barem nije podržala hrvatski koncept trećeg entiteta, pozivajući na "harmoničan suživot" među narodima zemlje", kazuje u tekstu.

Po prvi put, Sjedinjene Američke Države, stalna članica Vijeća sigurnosti i glavni posrednik u mirovnom sporazumu pregovaranom u Daytonu, našla se između dva pola.

Ambasadorka Dorothy Shea, zamjenica američkog predstavnika pri UN-u, izjavila je da su Sjedinjene Američke Države posvećene stabilnosti i sigurnosti u Bosni i da su EUFOR i OHR neophodni.

"Stvarnost očigledne promjene stava SAD-a došla je na kraju: da 'Sjedinjene Američke Države više ne teže izgradnji nacije ili snažnoj međunarodnoj intervenciji. Sada je vrijeme za lokalna rješenja, predvođena lokalnim akterima koji predstavljaju tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Ove akcije odražavaju korak u tom smjeru i duh američke politike'". objasnio je analitičar u tekstu Just Security.

Zvanični stav Bosne i Hercegovine u debati Vijeća sigurnosti predstavio je predsjedavajući tročlanog predsjedništva Bosne, Željko Komšić.

"Tvrdio je da su napadi na visokog predstavnika Schmidta prvenstveno usmjereni na eliminaciju njegove funkcije i uloge. Komšić je napomenuo da je u prošlosti kritizirao Schmidtove postupke, ali je rekao da nekoliko Schmidtovih postupaka nije prvenstveno njegova vlastita namjera. Aludirajući na pozive Rusije da se zatvori OHR, ponovio je poentu koju je prvi iznio ambasador Gvajane - da uslovi za zatvaranje OHR-a artikulirani 2008. godine ('Agenda 5+2') nisu ispunjeni", poručio je analitičar.

Razvoj stava SAD-a – i odgovor

Iako je mogućnost ruskog veta na produženje EUFOR-a izbjegnuta, Bassuauner kaže da bi glavni zaključak bio dubina promjene u američkom stavu. To se moglo protumačiti kao puka podrška stabilnosti i deeskalaciji uz odustajanje od ambicija za većim napretkom ili kao signal daleko fundamentalnije reorijentacije američkog stava.

Za kraj, naveo je da je Dodik prihvatio promjenu stavova SAD-a, kao želju Trumpove administracije da izbjegne miješanje u unutrašnje poslove zemalja, te naveo da je još uvijek daleko od pravne pobjede.

"Dakle, s obzirom na to da Dodik ostaje barem djelimično marginalizovan, a politička porota još uvijek nije odlučila šta promijenjeni stav SAD-a o Bosni nagovještava, EU bi to trebala shvatiti kao znak da svoju politiku prema Bosni i Zapadnom Balkanu postavi na čvršće temelje i da stvori uslove za napredak Bosne ka članstvu u EU uz narodno odgovornu i stabilnu, demokratsku vlast. Samo na taj način se može osigurati dugoročna stabilnost", zaključio je u tekstu.