Predstavnik EK-a: Konstitutivnost kriva za diskriminaciju u BiH

Između ostaloga i načela federalizma, decentralizacije legitimne zastupljenosti, dok je predstavnik Europske komisije u svom istupu na raspravi u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta, rekao da je pojam konstitutivnih naroda doveo do diskriminacije nekih etničkih zajednica u BiH.

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u ponedjeljak je u drugom čitanju raspravljao o nacrtu izvješća o napretku Bosne i Hercegovine, koji je sastavio rumunjski demokršćanski zastupnik Dan Preda. Na to izvješće zastupnici su podnijeli ukupno 288 amandmana.

Zastupnik Preda je rekao da je uspio s predstavnicima najvažnijih političkih skupina dogovoriti 24 kompromisna amandmana, koji pokrivaju 153 od ukupnih 288 amandmana.

Dobar dio amandmana podnijeli su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

"Mogu reći da je većina amandmana naših zastupnika ušla u kompromisne amandmane. Najvažnije je da su preuzete formulacije iz prethodnih rezolucija iz 2014. i 2015. godine, to jest načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije, konstitutivni narodi", rekla je zastupnica Dubravka Šuica.

Načelo federalizacije različito tumače bošnjačka i hrvatska politika. Prva u tome vidi potjecaj za daljnje podjele na etničkoj osnovi, a druga jamstvo za ravnopravnost Hrvata.

Zastupnica Šuica ističe da se taj termin krivo tumači, "što se moglo čuti posljednjih dana, a i danas na sastanku vanjskopolitičkog odbora", da to vodi prema etničkim podjelama. 

"Daleko od toga, mi i dalje stojimo na tome da BiH treba biti cjelovita država, ali na principima federalizma, supsidijarnosti, decentralizacije. To su osnovni principi. Belgija živi na tim principima i stoga se doista čudim da se netko tome protivi", kaže Šuica.

Predstavnik Europske komisije George Ziegler, iz Opće uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, napao je sam pojam konstitutivnih naroda kao krivca za diskriminaciju nekih etničkih zajednica. Slično su govorili predstavnici Zelenih i dio socijalista.

"Konstitutivni narodi su pojam uzet iz Daytonskog sporazuma, koji je doveo do diskriminacije nekih etničkih zajednica, što smo vidjeli u presudi Sejdić-Finci i još nekim presudama. Ono što treba napraviti jest smanjiti elemente etničke prirode i malo unaprijediti građanski element. Daytonski sporazum je bio dobar za završetak rata, ali nije dovoljno dobar za BiH i njezin ulazak u EU. Trebamo ga promijeniti kako bismo ga uskladili s načelima pravne stečevine, a to je jednakost svih građana", rekao je Ziegler.

"To je intervencija nižeg činovnika Europske komisije, koji ne zna odnose u BiH. Vjerujem da tako ne misli povjerenik za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn", rekla je Šuica i najavila da će tražiti razgovor s Zieglerom.

"To je skandalazon istup. To pokazuje što se događa u Sarajevu i na koji se način provodi jedna politika koja je sada razvidna - pravljenje građanske države, negiranje konstitutivnosti naroda i dovođenje BiH u bezizlaznu situaciju. Već 25 godina gledamo da BiH zbog takvih politika nekih u međunarodnoj zajednici ne ide naprijed. Takve politike donose dezintegraciju zemlje, stvaraju nemir i koče napredak prema EU-u", rekla je zastupnica Željana Zovko, dodajući da su najveći podržavatelji europskog puta BiH upravo hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu i hrvatska politika u Zagrebu.

Zastupnik Tonino Picula potvrdio je da se dio zastupnika iz njegova zastupničkog kluba protivi terminu konstitutivnih naroda u tekstu rezolucije, ističući da se protivi takvom njihovu stavu.

"To je svakako stav jednog dijela moje grupacije, ali naglašavam da to nije moj stav. Mi ćemo u vezi s tim na sastanku našeg kluba sučeliti argumente. Ja ću, kao što već nekoliko godina zagovoram u Europskom parlamentu, reći da BiH može napredovati ako respektira različitost koju posjeduje. Govori se o potrebi da se politički sustav poboljša dajući pravo reprezentativnosti nekonstitutivnim narodima, ali bio bi poseban apsurd da se  reprezentativnost i prepoznavanje ne dopusti konstitutivnim narodima u BiH", rekao je Picula.

Istaknuo je da u Daytonskom sporazumu, u njegovu aneksu 4, koji funkcionira kao ustav zemlje, stoji da su tri naroda konstitutivna i da politička stabilnost počiva i na njima.

"Nikako ne vidim da je taj princip u suprotnosti s poštovanjem ljudskih i građanskih prava, jer je izražavanje na nacionalnoj osnovi također građansko i ljudsko pravo", rekao je Picula, dodajući da mu je čudan istup predstavnika Komisije, a kojoj je na čelu demokršćanin Jean-Claude Juncker.

"Federalizam ne može funkcionirati kao politička optužnica ako se polovica zemlje zove Federacija", rekao je Picula i dodaje da  će tražiti objašnjenje od Komisije, jer se po prvi put čuo ovakav istup nekog predstavnika te institucije.

Zastupnik Jozo Radoš kaže da je izvješće u cjelini dobro izbalansirano, da dobro uočava poteškoće i probleme u BiH.

"Ali, u pogledu nekih krupnih promjena tekst ne govori dovoljno jasnim jezikom,  pa tako u kompromisni amandmani ne spominju ustavne promjene, nego se govori o institucionalnim promjenama što je puno blaži oblik. To je zbog toga što ni ovdje, a ni u samoj BiH nema koncepcije i snage za neke snažnije promjene. To hrvatska politika treba razumjeti, treba poći od takvog činjeničnog stanja", kaže Radoš.

Švedski liberal Jasenko Selimović, rođeni Sarajlija, koji je do rata živio u rodnom gradu, kaže da se ovakvim tekstom šalju proturječne poruke.

"S jedne strane tražimo da to bude čvrsta, ujedinjena zemlja, da govori jednim glasom, a s druge strane podržavamo federalizaciju, a u BiH federalizacija znači etničku federalizaciju. To bi još više zakompliciralo strukturu države", rekao je

Selimović, ističući da sada ne treba insistirati na promjeni ustava, nego tek kada BiH uđe u EU.

"Meni je jasno da presuda Sejdić-Finci mora biti provedena, ali pitanje je treba li sada tražiti promjenu ustava. Mijenjati sada ustav znači dovesti zemlju na rub raspada. To će se iskoristiti u Republici Srpskoj da se unesu još neke dodatne promjene i tako bi se zemlja dovela u još težu situaciju nego sada", kaže Selimović.

Vanjskopolitički odbor će o izvješću glasovati u utorak. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li dobiti potrebnu većinu s obzirom da ne više ne postoji velika koalicija pučana i socijalista u Europskom parlamentu nakon nedavnog izbora novog predsjednika Parlamenta. Stoga je izvjestitelj Preda pozvao i socijaliste da podrže tekst izvješća. Ako izvješće dobije potporu na Odboru, ono se kao prijedlog rezolucije upućuje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi onda o tome raspravljao i glasovao u martu.