Povjerenje u pravosuđe na ispitu: Brojni propusti u procesuiranju ratnih zločina u BiH

Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, koja je trebala ubrzati rješavanje ovih slučajeva i unaprijediti pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, umjesto toga je stvorila nove probleme u radu pravosudnih institucija.

Iako je cilj bio povratiti povjerenje u pravosuđe, rezultati pokazuju da su niža tužilaštva preopterećena, a problemi poput nedostatka svjedoka i tužitelja postaju sve izraženiji. Prema mišljenju pravnih stručnjaka, propusta ima mnogo, a očekivani rezultati izostaju.

Prema istraživanju Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, više od 200 predmeta iz nadležnosti Tužilaštva BiH prebačeno je kantonalnim i okružnim sudovima. No, kako navode iz tih tužilaštava, veliki dio predmeta odnosi se na počinitelje koji su i dalje nepoznati, što dodatno otežava procesuiranje.

"Krivična djela koja su počinjena prije 30 i više godina, kao i manjak istražnih radnji koje postupajući tužilac može poduzeti, predstavljaju ključne probleme," izjavio je za BHRT Jasmin Begić, novinar BIRN-a.

Pitanje vremena i njegov utjecaj na procesuiranje slučajeva posebno je izraženo u Tužilaštvu Kantona  Sarajevo, koje je u posljednje tri godine podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine. Od 39 predmeta koji su im dostavljeni, čak 35 se odnosi na nepoznate počinitelje. Slični problemi zabilježeni su i u drugim kantonalnim tužilaštvima.

Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo posebno ističe loš kvalitet dokaza. "Svjedoci su već davali izjave više puta za različite agencije, što otežava vjerodostojnost tih izjava," izjavio je za BHRT Neven Kramer iz Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Halil Lagumdžija, potvrđuje da je protok vremena ključan problem. "Nažalost, da smo ovaj proces pokrenuli prije deset ili 15 godina, vjerujem da bi mnogi slučajevi već bili zaključeni," izjavio je on za BHRT.

Pravni stručnjaci, poput advokata Ifeta Ferageta, smatraju da su propusti napravljeni već pri revidiranju predmeta ratnih zločina. "Najveći problem nastao je kada su određeni predmeti označeni kao manje složeni i prebačeni na niže sudske nivoe, dok su predmeti s mnogo žrtava ostali neriješeni", naglašava Feraget u izjavi za BHRT.

I udruženja žrtava dijele sličan stav. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, Murat Tahirović, izjavio je BHRT-u da Tužilaštvo BiH nije posvetilo dovoljno pažnje u procjeni složenosti predmeta.

"Kantonalni sudovi su zbog složenosti ili nadležnosti vraćali predmete Sudu BiH, a mnogi od njih su ostali bez optužnica ili odluka o neprovođenju istrage", dodaje Tahirović.