Poskupljenja u BiH sve veća, a država ne reagira: Stručnjaci poručuju - bit će još gore

Poskupljenja, što ona vidljiva, što nevidiljiva, postala su naša svakodnevica. Inflacija, globalna kretanja, ratovi, berzanske špekulacije, samo su neki od faktora koji utječu na rast cijena. Plate i penzije ne prate ova poskupljenja, a zaštita potrošača u našoj zemlji gotovo da i ne postoji.

Cijene su skoro svakog dana sve veće. Brojni proizvodi, naročito prehrambeni, koji su do nedavno bili bagatelni, sada su postali luksuz. Ulazak u markete za većinu građana predstavlja šok. Kažu da poput mađioničara uspijevaju pregurati mjesec do naredne plate ili penzije.

U Udruženju za zaštitu potrošača "Don" ističu da su građani prepušteni tržištu i slobodnom formiranju cijena.

"Kada su sve zemlje preuzele dio odgovornosti da pomognu svojim građanima na raznorazne načine, mi nismo dosegli ni taj nivo da barem ograničimo marže na osnovne životne namirnice ili da ovo konačno jednom uvedemo u red", izjavila je Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Prijedor.

Prije pet godina dvije prosječne zarade, koje su bile 916 maraka, mogle su podmiriti mjesečne potrebe četvoročlane porodice, a danas za tako nešto nedostaje 367 maraka. U Sindikatu kažu da upravo zbog ovih brojki insitiraju da najniža plata bude 1.150 maraka što je ustvari iznos koji pokriva samo prehrambeni dio potrošačke korpe.

"Ako čovjek radi kod poslodavca za neki iznos plate i taj iznos ne može da pokrije troškove prehrane njegove porodice, taj posao je potpuno besmislen. Nikom nije koristan, osim tom poslodavcu kod koga radi radnik, a za sve druge je to beskorisno", izjavila je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata bh. entiteta RS.

Ekonomisti ne misle da intervinisanje države, kada je riječ o cijenama, može popraviti stvari. Naprotiv. Može se desiti da se dodatno pogoršaju.

"Ograničenje cijena, odnosno intervencija u cjenovnu politiku ne daje rezultate. Čak šta više, može da kreira ili nestašice ili bumerang efekat, u smislu da dođu i veće cijene zbog nedostatka konkurencije itd.", rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Naša država se teško može boriti sa poskupljenjima, jer je, tvrde ekonomisti, i sama preskupa.

"Mi ne možemo da hranimo toliko nabujalu administraciju koja se hrani trenutno isključivo od ili u najvećoj mjeri od indirektnih poreza. Direktni porezi treba da budu u učešću negdje pola-pola, a kod nas je skoro 80 posto indirektni porezi, a svega 20 posto direktni porezi na plate, dobit, prinose itd.", rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

U međuvremenu, cijene nastavljaju da rastu. Moguće je da nas već sutra iznenadi nova cijena nekog proizvoda u marketu. A stručnjaci poručuju, biće još gore.