Pitanje Sejdić-Finci: Hoće li i 2018. godina biti izgubljena

Presuda se odnosila na činjenicu da sadašnji Ustav BiH, skrojen u Dejtonu, ima diskriminatorski odnos prema nacionalnim manjinama, jer im ne dozvoljava da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i Dom naroda.

Osim nacionalnih manjina, i konstitutivni narodi su po sadašnjem Ustavu BiH diksriminirani, pa tako Srbi iz Federacije BiH ne mogu se, također, kandidirati za člana Predsjedništva BiH, kao ni Hrvati i Bošnjaci iz Republike Srpske (RS).

Kako se bliži kraj 2017. godine, ostaje pitanje da li će cijela 2018. godina također propasti, jer izmjena Izbornog zakona nema. Sve preporuke iz Europske unije govorile su da se Izborni zakon ne mijenja u izbornoj godini. Iduća, 2018. godina je izborna, a vladajuće političke stranke daleko su od kompromisnog rješenja koje bi zadovoljilo presudu iz Strazbura.

Olako obećali implementaciju

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci, postoji opasnost, da i iduća, izborna 2018. godina propadne.

“Europa je rekla da se tri mjeseca nakon izbora 2010. godine implementira odluka, ali to nije urađeno. Naše vlasti vrlo lako prihvataju sve što im se predloži i daju obećanja da će sve uraditi. Naravno, oni su obećali i nikada nisu uradili. To se desilo i za izbore 2014. godine, kada se do zadnjeg časa vodeće političke stranaka nisu mogle dogovoriti, na koji način da to implementiramo”, podsjetio je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, ako se odluka Suda u Strazburu ne implementira do izbora 2018. godine, to će biti velika sramota za BiH, ali i Europu, jer mnogi građani neće moći kandidirati se na izborima.

Ignorirali Akcioni plan

U odgovoru Ministarstva pravde BiH koje je dostavljeno Inicijativi Građanke za ustavne promjene, navodi se da Ministarstvo 30. novembra 2016. godine dostavilo Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje Prijedlog Akcionog plana za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava.

Predmeti koji su obuhvaćeni Akcionim planom su “Sejdić i Finci protiv BiH”, “Zornić protiv BiH” i “Pilav protiv BiH”.

Vijeće ministara BiH nije ni razmatralo a kamoli usvojilo Akcioni plan.

“Ministarstvo pravde BiH je aktima od 18. januara, 1. februara, 28. marta i 13. juna urgirali da se razmotri dostavljeni materijal, ali on još uvijek nije uvršten na dnevni red Vijeća ministara BiH”, navodi se u odgovorima Ministarstva pravde BiH dostavljenim Inicijativi Građanke za ustavne promjene.

Iz Ministarstva pravde BiH dodaju, da će ponovo urgirati da ovo pitanje dođe na dnevni red.

Uloga Venecijanske komisije

Profesorica na Fakultetu za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Lada Sadiković navodi za Radiosarajevo.ba da su Vijeće Europe i Parlament Europe mnogim rezolucijama upozorile BiH da izmijeni diskriminatorne odluke u Ustavu BiH, te da Ustav BiH uskladi sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Venecijanska komisija napisala je ustave za nekoliko zemalja u tranziciji, kao što su Albanija, Makedonija, Azerbejdžan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija.

Prema mišljenju profesorice Sadiković, BiH i Europska unija, koja je imala je status specijalnog pregovarača u Dejtonu 1995. godine, trebale bi Venecijanskoj komisiji uputiti inicijative za izmjene Ustava BiH.

Sjedić-Finci postalo "hrvatsko pitanje"

Finci za Radiosarajevo.ba kaže da je najčudnije to što će Europa poslati svoje posmatrače na naredne opće izbore u BiH, iako je treći put za redom stotine hiljada građana neće moći se kandidirati na izborima.

“Oni će reći da su izbori bili fer i pošteni, a to što par stotina hiljada građana ne može ni da se kandidira, to čini se nikoga ne zanima. Dejtonski ključ trojne podjele, na tri konstitutivna naroda, toliko je zabetoniran, da ga se izgleda ne može mijenjati”, ocijenio je Finci.

Naš sagovornik ustvrdio je da je sada veliki pritisak na implementaciji odluke Ustavnog suda u slučaju Ljubić, da garantuje izbor hrvatskog člana Predjsedništva BiH i hrvatskih kandidata u Dom naroda isključivo iz kantona u kojima HDZ ima većinu.

Na pitanje da li je Sjedić-Finci preraslo u “hrvatsko pitanje”, Finci je odgovorio da se to tako predstavlja, mada “jedno s drugim nema veze”.

“Hrvatsko pitanje je u tome što ne prihvataju ono što Ustav kaže da pripadnik hrvatskog naroda treba da se bira, nego isključivo član HDZ-a treba da se bira. Da je Željko Komšić bio član HDZ-a, ne bi bilo nikakvih problema. Po tim gledištima, ako nije član HDZ-a, onda nije dovoljno dobar Hrvat”, ocijenio je Finci.

Kompromisno rješenje

Kazao je da je bilo ponuđeno kompromisno rješenje da se brišu nacionalne odrednice kod članova Predsjedništva BiH.

“Taj prijedlog bio je manje više prihvaćen od Milorada Dodika. Bakir Izetbegović je u jednom momentu rekao da prihvata taj prijedlog, a to je da se bira, jedan član Predsjedništva BiH iz RS, a dva iz FBiH, s tim da više od jednog, ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ili reda ostalih”, rekao je Finci.

Dodaje da bi brisanjem nacionalnih opredjeljenja članova Predsjedništva BiH riješilo zahtjev Europskog suda za ljudska prava u Strazburu.