Peter Duffy: Sve kompanije s kojima smo radili povećale su izvoz za 25 posto

USAID kao institucija koja djeluje pri vladi SAD-a uključen je u brojne projekte pomoći, prvenstveno jačanje domaćih preduzeća, njihove konkurentnosti, pomoći razvoja lokalnih zajednica i drugo. Za USAID misiju u Bosni i Hercegovini je 2018. godina bila puna izazova, ali i godina u kojoj su realizirani mnogi projekti, prvenstveno na ekonomskom planu.

Direktor misije USAID-a u BiH Peter Duffy u intervjuu za Radiosarajevo.ba govori o tome šta je napravljeno i na čemu će fokus biti u idućoj godini.

Radiosarajevo.ba: Generalno, kako ocjenjujete 2018. godinu za USAID misiju u BiH i šta smatrate kao najveći uspjeh USAID misije u BiH u ovoj godini?

Tokom protekle godine naišli smo na mnoge izazove. Bilo je mnogo odgađanja u našim projektima, ali postoje određena polja gdje smo ostvarili uspjehe i na to sam ponosan. Jedan od naših prvih ciljeva bio je pomoći poslovnoj zajednici u BiH da raste i da se probije na druga tržišta. Kako bi povećali broj radnih mjesta morali smo pomoći izvozno orijentisane biznise, koristeći pogodnosti koje pružaju Europska unija i zemlje regije. Pomenuo bih da je nedavno Europska unija odobrila izvoz piletine iz BiH. Prije nekoliko godina USAID je sa svojim partnerom, švedskom razvojnom agencijom SIDA postigao isto oko izvoza mlijeka. Ovo su sada rezultati višegodišnjeg rada sa sektorom peradarstva, kako bi se neke klaonice certificirale. Radili smo sa vladama na svim nivoima, kako bi svi bili spremni. Osim toga, radili smo sa mljekarskom industrijom, zatim u sektoru proizvodnje voća i povrća. Tokom 2018. godine sve kompanije sa kojima smo radile u prosjeku su ostvarile povećanje izvoza u iznosu od oko 25 posto. To je veliki uspjeh.

Radili smo sa svojim partnerima u drugim općinama, kako bi stvorili bolje uslove za izvoz u Europsku uniju. Radili smo sa šest općina kako bi one dobile certifikat o povoljnom poslovnom okruženju (BFC - Business Friendly Certificate), koji je međunarodno priznati standard. Također, pomagali smo općinama da izgrade infrastrukturu, koju trebaju kako bi pomogli rastu i razvoju privrede koja želi proboj na tržište Europske unije. Šest općina u BiH je završilo taj proces. Prijedor i Bijeljina su priznate su kao najviše prijateljski nastrojene općine prema biznisu u cijeloj Europi.

To je veliki uspjeh. U oblasti energetike, radimo na zakonskim okvirima i uređenju ovog sektora kako bi što prije približili energetiku Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u jugositočnoj Europi koja izvozi električnu energiju. Kako bi to održali, moramo održati korak s europskim standardima. Tako da smo pomogli kod savladavanja mnogih izazova zbog problema koje je zakonodavna regulativa izazvala. Također, sa Ambasadom Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH radili smo na izradi nove strategije o energetskom sektoru na državnom nivou.

Dodao bih da je 2018. godina također bila teška, jer je to bila i izborna godina. Zbog teške retorike političara, mnogo je podjela u društvu. Nije samo riječ o BiH već svugdje u svijetu. Ipak drago nam je, unatoč izbornoj godini i retorici, naši programi su uspjeli na mnogim poljima. Imali smo projekte gdje smo doveli na desetine hiljada mladih ljudi iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Doveli smo djecu koja često nema priliku upoznati svoje vršnjake iz drugih dijelova BiH, kroz sport, umjetnost, kroz druge aktivnosti, kako bi shvatili šta znači biti u BiH. Dobili smo saglasnost od svih vodećih političkih stranaka i 16 gradonačelnika i načelnika općina, koji su saglasni da rade na većoj saradnji među mlađom populacijom u narednim godinama, da rade na zbližavanju djece iz raznih dijelova BiH, da se ljudi više druže. To je veoma pozitivno.

Radiosarajevo.ba: USAID misija u BiH realizirala je brojne projekte od podrške malim i srednjim preduzećima, preko prekvalifikacije radnika, poljoprivrede itd. Imate li neke okvirno podatke, koliko ljudi je zaposleno kroz projekte USAID-a u ovoj godini u BiH, te da li je došlo do povećanja izvoza i industrijske proizvodnje posljedično?

USAID sada radi direktno sa privatnim sektorom, sa firmama. Prije mnogo godina, mi smo općenito mnogo radili na poboljšanju poslovnog okruženja. Još uvijek radimo na tome. Sada sve više radimo direktno sa firmama. Naš cilj je podržati poduzetnike kako bi njihovi biznisi rasli i razvijali se. Mi ne kreiramo radna mjesta. Ljudi koji imaju privatne biznise u BiH kreiraju radna mjesta. Ponekad im pomažemo da premoste neke izazove, poput lakšeg pristupa kreditima, da dođu do kvalitetnije radne snage, kroz obuke. Ponekad pomažemo u posredovanju kompanijama da pronađu kupce ili parnetere van BiH. Samo u sektoru poljoprivrede ostvaren je rast izvoza od 25 posto u 2018. godini. Kod programe razvoja radne snage u BiH, radeći direktno sa našim partnerima i kompanijama, sve firme zajedno su otvorile oko 2.000 radnih mjesta u 2018. godini.

Također važan segment u svemu je bh. dijaspora, koja se vraća u Bosnu i Hercegovinu. Ne vraćaju se uvijek da žive, ali se vraćaju da investiraju ili da ubijede kompanije za koje rade na Zapadu da one dođu i prebace dio poslovanja i u BiH. Ljudima koji žive primjerice u Kanadi, Švedskoj ili Njemačkoj kažemo: “Pa pomislite malo i na Bosnu i investirajte u nju”. Sve više je dokaza da ti ljudi uvjeravaju svoje kompanije da one uspostave proizvodnju ovdje u BiH. Imamo 37 različitih kompanija sada koje rada s nama kroz grantove ili tehničku pomoć, prebacujući određenu proizvodnju u BiH, a dolaze iz 20 različitih zemalja.

Radiosarajevo.ba: Kakvi su planovi USAID misije u BiH za 2019. godinu, na čemu će biti najveći fokus, na koje oblasti privrede ćete najviše obratiti pažnju?

U 2019. godini imat ćemo fokus će biti na dvije stvari. To je svakako ekonomski rast u BiH i borba protiv korupcije. To će biti naša dva najvažnija polja djelovanja. Ove godine uvest ćemo tri nove stvari, za koje smatramo da će biti bitne za ostvarenje oba ova cilja. Prva je obrazovanje. Prije nismo bili mnogo involvirani u obrazovanje, jer obrazovni sistem u BiH proizvodi talente. Počeli smo prije godinu i pol dana, radeći na područijma kao što su nauka, tehnologija. Sve više vidimo da zahtjevi za kvalitetnom radnom snagom traže brz i hitan odgovor. Moramo misliti i na dugoročna rješenja.

Drugo bitno polje djelovanja za koje smo zainteresirani je e-vlada. Pokušavamo pronaći načine kako iskoristiti tehnologiju da bi spriječili korupciju, dajući javnosti više transparentnosti u tome šta se dešava u vladi. Osim što će procesi postati brži kroz elektronski oblik, oni će biti i jasniji. Međunarodno iskustvo sa e-vladom pokazalo je da je manje mogućnosti da korumpirani zvaničnici iznude neki mito. Nadamo se da će to biti slučaj i u Bosni i Hercegovini. Sve više će javnost moći uraditi stvari online i sve više će moći očekivati neke standarde i odgovore, a i pravila će biti jasnija.

Treći fokus će biti veliki poticaj razvoju lokalnih zajednica. Radeći s različitim grupama širom BiH, želimo razumjeti, a onda i pomoći i odgovoriti potrebama lokalnih zajednica, kroz lokalne fondacije.

Radiosarajevo.ba: Bosna i Hercegovina ima izuzetno loš poslovni ambijent, s visokim porezima i drugim troškovima. Kako USAID misija u BiH može pomoći u podizanju konkurentnosti privrede BiH?

U BiH živim već tri godine. Tokom prve godine u BiH, uvijek bih kazao: “Da, ovdje imamo loše poslovno okruženje”. Sve više i više su tokom 2018. godine ljudi mi govorili, posebno dijaspora, da stvari i nisu toliko loše. Mislim, poslovni ambijent jeste loš, ali nije toliko loš. Može se uspjeti u BiH. Mnogi biznisi uspjevaju u BiH, uprkos brojnim izazovima. Mnogi ljudi iz dijaspore koji su osnovali u BiH firmu kažu mi da porezi u BiH i nisu veći od zemalja u kojima su radili. Prva stvar koju bih spomenuo je da ste upravu - nije sjajno poslovno okruženje, ali nije ni ekstremno loše. Pokušavamo se fokusirati na stvari na koje poslovna zajednica kaže da jesu izazov i da mi tu možemo pomoći.

Korupcija je veliki problem. Ona je uvijek broj jedan. Pokušavamo raditi sa sudovima kako bi vladavina zakona bila bolja. Također, radimo sa grupama iz civilnog društva, da proguramo zakone koji bi svima dali jednake šanse. Često su drugi izazov administrativne takse i ogromna birokratija. Pokušavamo raditi sa vladama na svim nivoima da smanjimo parafiskalne namete. Ako ih bar ne možemo smanjiti, makar da ih konsolidiramo, kako bi privredi bilo lakše nositi se s njima. Imali smo različite uspjehe u različitim dijelovima BiH. Nadamo se da ćemo ove godine imati više uspjeha. Kvalitetna i stručna radna snaga je problem koje nam spominje poslovna zajednica.

Radiosarajevo.ba: Poseban problem koji su poslodavci u BiH isticali je nedostatak stručne radne snage i ljudi sa vještinama, dok s druge strane imamo visok stepen nezaposlenosti. Kako USAID misija ovdje može pomoći u prekvalificiranju radnika, posebno u onim zanimanjima koja su deficitarna?

Kompanije nama dolaze direktno i kažu da imaju problem sa nedostatkom kvalificirane radne snage. Primjerice, drvni sektor ima mogućnost da izveze proizvode od drveta, ali su im potrebni radnici sa specifičnim vještinama. Radit ćemo s njima, na sufinansiranju prekvalifikacije ili kvalifikacije radne snage. Radimo sa drvoprerađivačkom industrijom, tekstilnom industrijom, sa metaloprerađivačima i sa poljoprivredom. Također, ponovo razmišljamo da radimo i sa IT sektorom. Voljeli bi da radimo sa firmama na strateškom planiranju, da ne pravimo radnu snagu za hitne potrebe već nam trebaju dugoročna rješenja. Moramo misliti unaprijed 10 ili 15 godina kako da pripremimo Bosnu i Hercegovinu da ima talente za to doba, ali je to dugoročni proces.