Pacijenti s teškim oblicima bolesti u BiH nemaju pristup biološkim lijekovima

Briga za pacijente s atopijskim bolestima kod nas nije na zadovoljavajućem nivou. U Bosni i Hercegovini se ne prate medicinski trendovi o alergijama i atopijskom dermatitisu (hronična bolest koja pogađa kožu), a neke procedure se nikako ili rijetko rade (npr. desenzibilizacija). Također, pacijenti s teškim oblicima bolesti nemaju pristup biološkim lijekovima.

Kako još ističe u razgovoru za Fenu predsjednica Udruženja pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom (AAA) u BiH Vildana Mujkić, u našoj državi ne postoje ni specijalizacije kao što su npr. pedijatrijska dermatologija, koje bi unaprijedile prakse u liječenju. Upravo iz tog razloga su i pokrenuli AAA Kongres i napore uložili da donesu nova znanja ovdašnjim ljekarima.

"Teško je biti pacijent s ekcemom u doba korone. Često su simptomi povezani i sa stresom, uslovima života, nepogodnom vlažnošću zraka, zatvorenim prostorom. Najveći izazov je u tome što su te bolesti na margini bitnosti, a utječu na kvalitetu života uopće", kazala je.

Naglašava da samo multidisciplinaran pristup liječenju može polučiti adekvatne rezultate.

"Nije rijetko da naši pacijenti imaju problema s mentalnim zdravljem, da im je urušeno samopouzdanje, smanjene kognitivne sposobnosti tokom najizraženijih simptoma poput inhalatorne alergije, tj. alergijskog rinitisa. Dovoljno je reći da u BiH ne postoji nijedan klinički psiholog koji bi se uključio u liječenje", kazala je.

Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom registrirano na nivou BiH kontinuirano radi na edukaciji, kako pacijenata tako i ljekara, pružajući im resurse i pristup najnovijim istraživanjima iz oblasti atopijskih bolesti.

"Naime, naša organizacija kao punopravni član nekoliko međunarodnih asocijacija pacijenata zaista je na izvoru informacija i uputa za liječenje, ali i za život s atopijskim bolestima. U doba pandemije smo dostupni našim članovima 24 sata, organizujemo webinare te pokušavamo odgovoriti na sva pitanja uz veliku podršku i pomoć kako naših, tako i ljekara iz regiona i svijeta koji su prepoznali naš rad i žele pomoći pacijentima. Nastavljamo sa aktivnostima, kao suorganizatori AAA Kongresa, ali i kao organizatori škole atopije i astma škole", ističe.

Posebno su, kaže, ponosni na Drugi međunarodni AAA Kongres koji će ove godine biti održan online. Prva dva dana ugostit će više od 30 predavača i 400 ljekara. Treći dan Kongresa rezervisan je, kako je kazala, samo za pacijente koji će dobiti od eminentnih ljekara odgovore na pitanja koja ih zanimaju.

Atopijske bolesti su alergijske bolesti za čiji su nastanak važna IgE-antitijela. Često napadaju nos, oči, kožu i pluća. Uglavnom se odnose na astmu, alergijski rinitis, atopijski dermatitis te na alergije uopće. Atopičar je osoba koja ima obično naslijeđenu sklonost stvaranju IgE-antitijela, zbog čega je rizik neke od navedenih bolesti veći.

Alergijske reakcije su česte, skoro svaka osoba ponekad tokom života ima neku alergijsku reakciju. Alergijske bolesti pogađaju pet do deset posto općeg stanovništva. Češće su među mlađima, u razvijenim državama, među gradskim stanovništvom te u ekonomski bolje situiranim porodicama.

U BiH se učestalost alergijskog rinitisa procjenjuje na sedam do deset posto stanovništva, a astme na tri do pet posto. Prisutnost je veća kod djece.

Liječenje je u skladu s vrstom bolesti. Kod atopijskog dermatitisa, postoji nekoliko vrsta lijekova koji su odobreni za primjenu kod djece, a uključuje topikalne kortikosteroide i kalcineurinske inhibitore za zaustavljanje zapaljenja kože, kao i oralne antihistaminike za kontrolu svraba.

Teški oblici atopijskog ekcema mogu zahtijevati sistemsku primjenu lijekova (intravenski, subkutano i oralno). Međutim, svim pacijentima, bez obzira na težinu oboljenja, savjetuje se osnovni svakodnevni tretman kože emolijenasima koji podstiču obnovu zaštitne kožne barijere.

Astma je kompleksan sindrom s različitim kliničkim i upalnim oblicima. Tretira se prema tzv. GINA smjernicama, koje se po potrebi revidiraju. Većina bolesnika s astmom ima blagu do srednje tešku bolest pa mogu biti dobro kontrolisani redovnom primjenom inhalacijskih kortikosteroida (ICS) u kombinaciji s kratkodjelujućim inhalacijskim beta-2-agonistima za olakšanje simptoma.

Liječenje alergija može uključivati tri vrste terapije - izbjegavanje alergena, korištenje lijekova i imunoterapiju (unos alergena kroz injekciju ili stavljanjem pod jezik). Neki od lijekova uključuju nazalne kortikosteroide, antihistaminike, lijekove protiv zapušenosti.

Razvoju alergija tj. atopijskih bolesti pridonose složeni genetski faktori, okolina te neki specifični faktori. Na ulogu genetskih faktora upućuje porodično nasljeđivanje bolesti.

Drugi Međunarodni AAA kongres o alergiji, astmi i atopijskom dermatitisu bit će održan od 28. do 30. maja u Sarajevu u online formatu, a taj naučni skup okupit će najbolje stručnjake u oblasti atopijskih bolesti. Ljekari se mogu prijaviti na stranici Kongresa ili putem maila congress@aaa-congress.com.