Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od rata: Historija Dejtonskog sporazuma

Radiosarajevo.ba
Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od rata: Historija Dejtonskog sporazuma
Na današnji dan u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Tim dokumentom 21. novembra 1995. službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma - tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u ime Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman u ime te države i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, u ime tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum je ratom iznurenim građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir.

Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni...

Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.

Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine koji je na snazi i danas 21 godinu od postizanja Dejtonskog sporazuma. Upravo ovaj Aneks posljednjih godina predmetom je najžešćih rasprava. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba (zajedno s ostalima). Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.

Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema euroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.

Dok jedni ustavne promjene vide kao "potencijalnu opasnost za opstanak" entiteta Republika Srpska protiveći se eventualnoj centralizaciji vlasti, drugi smatraju da bi teritorijalna reorganizacija zemlje bila optimalno rješenje. Politički establišment RS-a kao jedan od najvećih zagovarača "slova Daytona" najveći je protivnik izmjena Dejtonskog sporazuma. Istovremeno, u ovom bh. entitetu, u skladu s entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, neradni je dan.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za samo četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na Zasjedanju antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.

Vrijedi napomenuti i kako BiH ne posjeduje originalni primjerak Dejtonskog sporazuma. Opći okvirni mirovni sporazum za mir, koji se nalazio u Arhivu BiH ili Ministarstvu za vanjske poslove BiH je nestao. Traganje je bilo uzaludno. 

Sastanci u pidžamama, mape na salvetama

Glavni akter ovih pregovora, u svojstvu pomoćnika državnog sekretara SAD-a, bio je Holbrooke. Načini na koji je lidere Bošnjaka, Srba i Hrvata privolio da potpišu sporazum ni do danas nisu do kraja rasvijetljeni, pa se javnost decenijama bavi detaljima dogovora. Neke od tih priča bave se ponoćnim sastancima u pidžamama, Miloševićevim crtanjem mapa BiH na salvetama...

U studiji "Tajna istorija Daytona: Američka diplomatija i bosanski mirovni proces 1995" opisuje se i drama posljednjeg dana pregovora.

Tog jutra Milošević je odlučio da prelomi i potpiše sporazum s Franjom Tuđmanom, nezavisno od stava bošnjačke delegacije, piše Blic. Navodno je na snijegu, bez kaputa, na parkingu pored vojne baze čekao i insistirao da ovu ideju predstavi Cristopheru Hillu i Holbrookeu. Kada je američka delegacija odbila ideju, Milošević je dao posljednju ponudu: da se status Brčkog ostavi za kasnije, kad će biti riješen međunarodnom arbitražom, što je Tuđman prihvatio.

Hill i Holbrooke su tada otišli u bosanske prostorije gdje su se u Izetegovićevom apartmanu sastali s liderom Bošnjaka, te Harisom Silajdžićem i Muhamedom Šaćirbejom.

„Ovo je nepravedan mir, ali moj narod treba mir“, rekao je nevoljno Izetbegović, i time je sporazum praktično dobiven.

Hill i Holbrooke su požurili da dogovor stave na papir, a obavijestili su i predsjednika Clintona, koji je stigao u Dayton da potpiše sporazum. Međutim, Hoolbroke je navodno rekao Clintonu: "Gospodine predsjedniče, vi ne želite da budete blizu ovih ljudi danas. Oni su divlji."

Neposredno prije potpisivanja odvijala se drama i unutar srpske delegacije: Milošević je tek tada predočio dogovorene mape bosanskim Srbima. Kad je Krajišnik vidio mapu... onesvijestio se. Upitan šta se desilo, Milošević je rekao: "Pao je u komu".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak