Ovo je sve što znamo o Senatu RS: Ko su članovi, kada se sastaju, kolika je plata...

Univerzitetski profesori, književnici, pravnici, privrednici, sveštena lica, ali uglavnom političari – oni su do sada bili članovi Senata RS, savjetodavnog tijela koje nema izvršna ovlašćenja, nije se sastalo nekoliko godina, ali postoji već skoro tri decenije.

Od početka decembra im se pridružio i Aleksandar Vulin, bivši ministar odbrane i unutrašnjih poslova u Srbiji, nekadašnji direktor tamošnje Bezbednosno-informativne agencije, kao i dugogodišnji koalicioni partner Aleksandra Vučića.

Senat RS postoji od 1996. godine, i kako je navedeno u Ustavu RS, savjetuje najviše ustavne institucije entiteta, a uglavnom se sastoji od ljudi iz RS i Srbije.

Ovo tijelo nema zvaničnu internet stranicu, senatori se ne sastaju redovno, njihove odluke nisu obavezujuće za institucije RS, a njegovi članovi po sjednici primaju naknadu u iznosu od pola prosječne plate u ovom bh. entitetu.

Senat će da broji 34 člana kada odluka o postavljanju Vulina za senatora bude objavljena u Službenom glasniku RS.

Nakon što je Milorad Dodik ponovo postao predsjednik RS, krajem prošle godine, još nije održana nijedna sjednica Senata, rekao je za Radio Slobodna Evropa senator i direktor banjalučke Tvornice obuće "Bema", Marinko Umićević.

"Ja sam pisao par puta da se to sazove, i bilo je već govora da će se sazvati, pa se odustalo", ističe Umićević.

On kaže da su se po nepisanom pravilu, sjednice Senata održavale jednom godišnje – ali da bi češće trebalo da se sastaju.

"To je savjetodavni organ, neobavezujući, mada mislim da ga treba malo i doraditi. Ili ga ukinuti", smatra Umićević.

Kaže da "nije bilo odavno" sjednice, te da se ne može tačno sjetiti kada je posljednja održana.

Jedna od posljednjih sjednica o kojoj se mogu naći podaci na internetu je ona koja je održana 8. januara 2020, dan uoči održavanja Dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Kako je tada objavljeno u entitetskim medijima, razgovaralo se o obilježavanju Dana RS i ekonomskim reformama.

Posljednji saziv Senata RS, koji broji 41 člana, izabran je 2017. godine, po sastavu sličan sazivu imenovanom 2009. godine.

Od stranih članova, imenovana je (i to po drugi put) ruska historičarka Jelena Guskova, američki doktor balkanskih korijena, Branko Bojović, te Arie Livne, državljanin Izraela i dugogodišnji savjetnik predsjednika RS, koji je preminuo 2020. godine.

Za senatora je tada imenovan i režiser Emir Kusturica, zatim bivši član Predsjedništva BiH i Dodikov savjetnik, Nenad Kecmanović, kao i Grigorije Durić, vladika Srpske pravoslavne crkve u Njemačkoj.

Među njima se našlo mjesta i za političare u penziji, kao što su Rajko Kuzmanović, bivši predsjednik RS, Borislav Paravac, bivši član bh. Predsjedništva, te Vladimir Lukić, premijer RS tokom rata u BiH.

Neki iz saziva su preminuli tokom mandata, kao što je Živko Radišić, bivši član Predsjedništva BiH, Manojlo Milovanović, general-pukovnik u Vojsci RS, te Smilja Avramov, profesorica beogradskog Pravnog fakulteta.

Prvi saziv Senata RS u septembru 1996. godine je izabrala Biljana Plavšić, tadašnja entitetska predsjednica, koja je kasnije u Hagu osuđena na 11 godina zatvora za ratne zločine.

U tom sazivu je bio Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Narodne skupštine RS, a kasnije i član Predsjedništva BiH.

On je kasnije u Hagu osuđen na 27 godina zbog ratnih zločina, a oslobođen je nakon 13 godina odslužene kazne.

Tu je bio i nekadašnji episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, koji je kasnije bio optužen za pedofiliju, a Sinod Srpske pravoslavne crkve ga je 2013. razriješio dužnosti.

Za senatore su tada izabrani i pisci Momo Kapor i Brana Crnčević.

Crnčević je bio član Srpske radikalne stranke, ali i prijatelj bivšeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića.

Senat RS je dio Ustava ovog bh. entiteta, koji je usvojen 1992. godine.

"Senat razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti", navodi se u Ustavu.

Prema njemu, Senat ima do 55 članova koje imenuje predsjednik RS, koji saziva sjednice i njima predsjedava, a za članove se biraju "istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života".

Entitetski predsjednici samim izborom na tu funkciju postaju članovi Senata.

Zakon o Senatu predviđa da oni razmatraju pitanja koja su im upućena na zahtjev predsjednika, premijera ili predsjednika parlamenta, te da dostavljaju svoje mišljenje u roku od mjesec dana.