Osuđen Drago Tendžerić: 'Pozirao' kod obilježja za grobnicu 'Lanište 1', pokazujući tetovaže četnika

Općinski sud u Sanskom Mostu je prvostepenom presudom osudio na godinu dana zatvora Dragu Tendžerića za izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, jer je dizanjem tri prsta i pokazivanjem tetovaža s likovima četničkog vođe Draže Mihailovića i vojvode Momčila Đujića na putu za masovnu grobnicu "Lanište 1" kod Ključa provocirao žrtve.

Tendžeriću je utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i istovremeno je određeno da se neće izvršiti ukoliko u vremenu od tri godine ne počini novo krivično djelo.

Obavezan je na plaćanje troškova krivičnog postupka u iznosu od 200 maraka u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja, navodi se na stranici Općinskog suda.

"Drago je priznao krivicu, pokajao se i izvinio se svima koje je uvrijedio. To je učinio nakon što je Tužilaštvo završilo dokazni postupak. Ja sam izjavio žalbu u pogledu kazne tražeći da je Sud odmjeri u nešto manjem trajanju. Mislim da je optužnica tendenciozno napisana", rekao je Miron Bjelovuk, Tendžerićev advokat.

Protiv Tendžerića je u maju prošle godine potvrđena optužnica u kojoj se navodi kako je 21. januara 2023. zaustavio svoje motorno vozilo pored table s natpisom "Masovna grobnica Bošnjaka Lanište 1", iz koje je ekshumirano 188 tijela civila, te zamolio prijatelja da ga uslika mobilnim telefonom, pokazujući na leđima istetovirane simbole koje on smatra historijom svoje nacije.

"Svjestan da izaziva mržnju i netrpeljivost prema konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji, javno je objavio fotografiju na svom Facebook i Instagram profilu, što je imalo za posljedicu da je objava prikazana u elektronskim i printanim medijima na području USK-a i Federacije, što je uzrokovalo uznemirenost građana općine Ključ i naselja Biljani", navedeno je u optužnici Tužilaštva Unsko-sanskog kantona.

Rajif Hodžić, sekretar Mjesne zajednice Biljani, kaže kako se nada da će ova presuda uticati na druge, da se neće upuštati u ovakva djela, izazivati mržnju i ponižavati žrtve.

"Očekujemo od nadležnih organa (…) da će izreći i veće kazne", rekao je Hodžić.

U Biljanima kod Ključa je, prema presudama Haškog tribunala, 10. jula 1992. ubijeno oko 200 ljudi, koje su pripadnici vojske i policije prethodno zarobili i odveli od njihovih kuća, a među žrtvama su bile žene, stari ljudi i četveromjesečna beba.

Za zločine u Biljanima do sada je Sud BiH na sedam godina zatvora osudio samo Marka Samardžiju, dok se sudski postupak vodi protiv Jove Kevca.

Podsjetimo, fotografija Tendžerića nastala je u februaru ove godine, a prvobitno je objavljena na društvenim mrežama, uz šok javnosti u Bosni i Hercegovini.

Zločin u Biljanima

Tendžerić se slikao pored oznake za masovnu grobnice Lanište jedan - u kojoj je pronađeno 188 Bošnjaka. Napad na selo Biljani počeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. Posljedica tog napada je pokolj oko 260 civila, Bošnjaka, koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini.

Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić.

Portal Radiosarajevo.ba podsjeća i na arhivski tekst koji smo ranije objavili o ovom ratnom zločinu - upozoravamo da su navodi izuzetno uznemirujući i nisu namijenjeni mlađoj publici:

"Zapisnik sa obdukcije: strana 70, leš br. 172.: 

Amila Džaferagić, kći Šemse, rođena 29. 02. 1992. godine u Biljanima – Ključ, prepoznata po ocu Šemsi.

Odjeća: Dječija benkica bijela na kopčanje sa tri dugmeta, dječije gegice sive, pamučne bijele duge gaće, štramplice dječije bijele, melni gaćice i pamučna bijela pelena unutra...
Nađeni predmeti: Jedna bijela i jedna plava dječija cucla-duda...

U zapisniku piše dalje: Likvidirana pucnjem u glavu.

Masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve masakra u Biljanima uglavnom su otkrivene neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine.

Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja i pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava. Godinu dana kasnije, izvršena je ekshumacija iz grobnice Crvena zemlja II gdje je, takođe, pronađeno šesnaest žrtava.

Najveća masovna grobnica je jama Lanište i iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. U godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirana 34 tijela...