Šta slijedi nakon odluke NSRS-a da podrži veto Željke Cvijanović: Na potezu Ustavni sud BiH?

Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta RS danas je, 7. jula, usvojila odluku kojom je podržala veto članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović iz reda srpskog naroda na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Za potvrđivanje veta glasalo je 59 od ukupno 61 prisutnog poslanika, dok su dva bila protiv. Time je ispunjen uslov dvotrećinske većine, pa je odluka Predsjedništva BiH proglašena štetnom po vitalni nacionalni interes srpskog naroda.

Parlament RS usvojio je i zaključke u kojima se navodi da je prilikom donošenja odluke došlo do, kako je istaknuto, "flagrantnog kršenja" Ustava BiH, te se odbacuju svi pokušaji osporavanja prava srpskog naroda na zaštitu nacionalnog naslijeđa.

Apelacija

Ipak, ostaje otvoreno pitanje kakve će pravne posljedice imati odluka NSRS-a. Dio pravnih stručnjaka i političkih aktera smatra da Cvijanović u ovom slučaju nije ni imala mogućnost pokretanja mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa, jer se imenovanje članova Komisije za nacionalne spomenike ne smatra pitanjem vanjske politike.

Podsjećaju da je Predsjedništvo BiH još u januaru donijelo odluku o vraćanju stranih članova u Komisiju, na koju Cvijanović tada nije uložila prigovor. Veto je uslijedio tek nakon posljednje sjednice Predsjedništva, na kojoj su imenovani članovi Komisije i kada je Cvijanović preglasana. 

Zbog toga opozicione stranke u RS-u tvrde da je veto trebalo pokrenuti ranije, dok predstavnici stranaka iz Federacije BiH smatraju da za takvu odluku uopće nije postojao pravni osnov. Dalji razvoj situacije ovisi od narednih poteza institucija BiH, a izvjesno je da će veto NSRS, kako je već najavljeno, biti osporen apelacijom u Ustavnom sudu BiH. 

Hronologija

Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine predviđene su izmjene u radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. One podrazumijevaju povratak dvojice stranih stručnjaka koje imenuje UNESCO, čime bi sastav Komisije ponovo bio usklađen s rješenjima predviđenim Dejtonskim sporazumom. Istovremeno se predlaže ukidanje obaveze donošenja odluka konsenzusom, kao i mogućnosti veta. Time bi Komisija o proglašenju nacionalnih spomenika mogla odlučivati natpolovičnom većinom glasova, što bi, prema obrazloženju odluke, trebalo omogućiti efikasniji rad i deblokirati veliki broj predmeta koji godinama čekaju rješavanje, a koji imaju značajan utjecaj na investicije i prostorno planiranje.

Ovakve izmjene izazvale su protivljenje Cvijanović, koja je zbog ovoga zatražila da se o tom pitanju izjasni Narodna skupština RS. Ipak, dio stručne javnosti smatra da je mogućnost primjene entitetskog veta u ovom slučaju upitna, budući da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljena Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao samostalna državna institucija, na koju se mehanizam entitetskog veta ne primjenjuje.