Njemački medij o odlasku Christiana Schmidta: Sklanjanje pod maskom ostavke

Christian Schmidt odlazi u trenutku kada je postao teret i onima koji su ga doveli i onima protiv kojih je godinama djelovao. Njegovo povlačenje ne liči na miran kraj mandata, nego na političko uklanjanje.

Odlazak visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta, sudeći po reakcijama na tu odluku, teško se može tumačiti kao obična personalna promjena u vrhu međunarodne uprave u Bosni i Hercegovini. Zbog načina na koji je odluka donesena, tajminga i političkog trenutka u BiH, smatraju poznavaoci prilika, moglo bi se reći da je riječ o mnogo dubljem političkom potezu. Kada se visoki predstavnik povlači neposredno pred podnošenje izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a, koji je planiran za 12. maj, to više nije privatna odluka jednog diplomate, nego signal da su se u pozadini promijenili odnosi snaga.

Službeno objašnjenje ostaje umotano u formulacije o ličnim razlozima i proceduri izbora njegovog nasljednika. Schmidt je obavijestio Savjet za implementaciju mira (PIC) da napušta ovu poziciju te da hitno pokrenu proceduru izbora njegovog nasljednika.

Međutim, takva verzija događaja zvuči previše uredno za političku realnost Bosne i Hercegovine, pogotovo nakon godina otvorenog rata između Schmidta i vlasti Republike Srpske. Njegov mandat, smatraju analitičari, nije bio obilježen stabilizacijom, nego stalnim sudarima, nametanjima, osporavanjima i sve dubljim nepovjerenjem između OHR-a i domaćih institucija.

"U Republici Srpskoj, Schmidt, nikada nije prihvaćen kao legitimni visoki predstavnik. Od imenovanja posmatran je kao politički tutor bez međunarodno čistog uporišta, čovjek koji pokušava vladati dekretima, a da za to nema saglasnost onih nad kojima te odluke želi provoditi. Iz takvog odnosa nastao je višegodišnji sukob koji nije bio samo stvar pravne interpretacije, već borba za to ko uopšte ima pravo da uređuje politički život u BiH", ističe novinar Oslobođenja Goran Dakić za DW.

Banjaluka je zbog toga odlazak Schmidta dočekala gotovo kao potvrdu vlastite političke upornosti. Milorad Dodik poručio je da Schmidt odlazi "onako kako je i došao - bez legitimiteta, bez odluke Savjeta bezbjednosti UN i bez međunarodnog prava na svojoj strani".

Američke konture

"Mnogo je zla pokušao da napravi, ali je na kraju svojim djelovanjem samo potvrdio jednu činjenicu – Republika Srpska je neuništiva", rekao je predsjednik SNSD-a, koji je osuđen i smijenjen sa mjesta predsjednika Republike Srpske, upravo zbog izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo ChristianSchmidt.

Odnos američke politike prema BiH nakon promjene prioriteta u Washingtonu sada dobija i konačne obrise na terenu, iako su prvi bili vidljivi nakon skidanja sankcija rukovodstvu RS, a onda i ulazak Amerikanaca u gasifikaciju BiH. To je suprotno onom što je Evropska unija ugrađivala u pravni sistem, upravo preko OHR-a. Jedno od tih pitanja je i državna imovina, koja nakon projekta Južna interkonekcija i de fakto prelazi u ruke entiteta.

"Visoki predstavnik u BiH, koji je stalno bio na udaru Rusije, sada je oboren i od strane SAD-a. Evropska unija je u svom pristupu bila slaba i bez jasnog fokusa, ali sada mora da se sabere i djeluje ozbiljnije. OHR je, nakon 30 godina, nadživio svoju svrhu. Potrebna je nova inicijativa", napisao je na mreži X bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt, komentarišući Schmidtovu ostavku.

Ako se Biltova poruka stavi u kontekst da je Schmidt postao smetnja novim američkim prioritetima u BiH, može se zaključiti da je u toku novo preslagivanje međunarodnog pristupa BiH.

"Možda je ovo priznanje da se traži upravljiviji nasljednik i jači operativac, umjesto snažnijeg autoriteta", smatra Dakić.

U cijeloj ovoj priči posebno mjesto zauzima upravo energetski sektor, odnosno gasni pravci i borba za kontrolu budućih infrastrukturnih tokova u BiH. Raniji događaji ukazivali su da se američki angažman ne zaustavlja na političkim porukama, nego da duboko zalazi u investicione i geostrateške planove povezane sa interkonekcijama i tržištem energenata.

Kraj jedne faze upravljanja

Preklapanje je ovdje previše očigledno da bi bilo slučajno. Schmidt najavljuje odlazak baš kada se sve glasnije govori o novim odnosima između SNSD-a i američke administracije. Odlazi u momentu kada je priča o sankcijama, sporovima i institucionalnim blokadama počela da dobija novu pozadinu, u kojoj ideologija ustupa mjesto trgovini interesima. Odlazi i neposredno prije izvještaja Savjeta bezbjednosti UN-a (SBUN), na kojem je planirano da još jednom iz te pozicije javno zatvori narativ o stanju u zemlji, onako kako ga je godinama nametao.

Schmidt u izvještaju, za koji se ne zna da li će ga on predstaviti na sjednici SBUN-a, kao ključne probleme navodi treći entitet, jačanje secesionizma i ono što je najzanimljivije u kontekstu ove priče, upravo pitanje državne imovine.

"Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa hitno. Situacija u kojoj su investicioni projekti, koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne organe spremne da ignorišu zakon, nije održiva”, navedeno je pored ostalog u izvještaju.

Za političko Sarajevo ova situacija nosi dodatni problem. Godinama je Schmidt predstavljan kao figura koja, uz sve kontroverze, ipak čuva minimum međunarodne discipline u zemlji u kojoj domaći akteri sve češće rade jedni protiv drugih, a ne u okviru zajedničkih pravila. Ako se sada pokazuje da ni takva figura nije nezamjenjiva i da može biti uklonjena onog časa kada postane teret većim centrima moći, onda to razotkriva slabost cijelog takvog sistema.

Mnogi ipak vjeruju da se ovdje ne završava jedan mandat, nego jedna faza stranog upravljanja Bosnom i Hercegovinom. Čovjek koji je godinama nastupao kao autoritet iznad domaće politike, na kraju odlazi bez političke snage jer je za naredni korak u preslagivanju odnosa potreban drugačiji igrač.