Odgovor MUP-a RS novinarima o protestima: "Neće biti informacija, imamo zakonski rok od 15 dana"

Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji pozvao je građane RS da se večeras u 18 sati okupe na četiri lokacije na međuentitetskoj liniji te blokiraju saobraćaj kako bi izrazili nezadovoljstvo pravosuđem Bosne i Hercegovine, ali nema informacija o tome da li su skupovi prijavljeni i dozvoljeni od nadležnih policijskih uprava u RS-u.

Ovaj odbor je građane na okupljanje pozvao nakon odluke Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo da ne dozvoli skup pod nazivom "Srpska pred sudom", koji je trebao biti održan 1. septembra ispred Suda i Tužilaštva BiH.

Građani RS pozvani su da dođu na blokadu saobraćajnica na liniji razgraničenja između entiteta, na četiri lokacije – kod Doboja, Bijeljine, između Istočnog Sarajeva i Sarajeva te Nevesinja i Mostara.

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak najavio je danas da policija Federacije neće dozvoliti blokadu puteva.

Članica Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović smatra ovakve izjave prijetnjama, uz napomenu da ne razumije zašto nije dozvoljeno okupljanje ispred Suda i Tužilaštva BiH.

"Imamo pravo da se okupimo na međuentitetskoj liniji i niko iz Federacije BiH ne može nas spriječiti u tome jer je Republika Srpska demokratska zemlja u kojoj svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje u skladu sa zakonom", rekla je Cvijanović.

Iz MUP-a RS nisu odgovorili na pitanja u vezi sa prijavom i odobravanjem skupova, kao niti iz policijskih uprava Bijeljina, Doboj i Istočno Sarajevo.

"Nemamo nikakvih informacija, neće biti informacija. Imamo zakonski rok od 15 dana da vam odgovorimo na pitanja", rekla je u kratkom telefonskom razgovoru za Detektor portparolka Policijske uprave Doboj Dragana Kerkez.

Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH, nije odgovorio na telefonski poziv. Porukom je pitao za razlog poziva, a na pitanje da li je tražio dozvolu za održavanje skupova i da li su odobreni, nije odgovorio.

On je ranije izjavio da je ovo trebao biti mirni skup podrške predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Optužnicu protiv Dodika i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika ovog entiteta, Tužilaštvo BiH je podiglo 11. avgusta, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, ali je ona vraćena na doradu.

Iz Suda BiH navode da će odluka po predmetnoj optužnici biti donesena u zakonskom roku, a nakon održavanja Opće sjednice na kojoj će se donijeti odluka o zahtjevu za izuzeće sudije.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac objašnjava za Detektor da su mirna javna okupljanja jedno od osnovnih ljudskih prava, zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH. Navodi da zakoni o javnom okupljanju u BiH postoje na entitetskom i državnom nivou, a da svi zahtijevaju punu saradnju sa nadležnim ministarstvom unutrašnjih poslova radi obezbjeđivanja reda i mira, odnosno sigurnosti građana i imovine.

"Koliko je teško ostvariti ovo osnovno ljudsko pravo, i pored urednosti i blagovremenosti podnesenih zahtjeva, najbolje znaju građani Banjaluke koji godinama dobijaju nezakonite odbijenice za javne skupove na bilo koju temu, a koje zabrane su javno podržali upravo akteri koji organizuju nenajavljene skupove sa vrlo problematičnom tematikom i obilježjima, gledajući sigurnosne aspekte", kaže Kisin Zagajac.

Ova banjalučka advokatica navodi da je od izuzetne važnosti da mehanizmi ostvarenja osnovnih ljudskih prava ne smiju biti instrumenti dnevnopolitičkih previranja "jer time prelaze u domen zloupotrebe".

Banjalučka policija je u nekoliko navrata posljednjih godina branila skupove aktivistima "Pravde za Davida". Aktivisti su privođeni i dobijali su, zbog stajanja na javnoj površini, prekršajne prijave pod izgovorom da nemaju dozvolu za javno okupljanje, o čemu je Detektor ranije pisao.

U martu ove godine, na adresu LQBT aktivista koji su u ovom gradu namjeravali da u zatvorenom prostoru imaju projekciju filma o ljudskim pravima – stigla je također zabrana.