Odata počast ubijenim civilima na Kazanima: Sarajevo im mora podići spomenik

Ispred Vječne vatre u Sarajevu grupa građana danas je odala počast ubijenima na lokalitetu Kazani u proteklom ratu, a položeno je i cvijeće.

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) ponovno su pozvali nosioce vlasti u Sarajevu da u centru grada bude podignut spomenik ubijenima na Kazanima.

"Spomenik treba biti primjer samokritičnog suočavanja sa vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast svojim sugrađanima ubijenim na Kazanima.

Takav spomenik bi kao mjesto sjećanja na simboličan način pokazao da je Sarajevo, koje je pretrpjelo najdužu opsadu grada i iskustvo najsvirepijih ubistava civila tokom opsade, spremno osuditi zločin u vlastitim redovima i započeti proces javnog konstruktivnog suočavanja s prošlošću. Time bi jasno dali do znanja da u Sarajevu nema ‘ali'", naglašeno je iz UDIK-a.

U današnjem odavanju počasti sudjelovao je i bh. historičar profesor na Univerzitetu u Sarajevu Husnija Kamberović, koji je za novinare kazao da bi spomenik u Sarajevu za žrtve ubijene na Kazanima bila poruka da ovaj grad i tako želi pokazati spremnost da se suoči s tom tamnom stranom naše prošlosti.

"Suočavanje s tim stranicama naše prošlosti nije nikakav znak nacionalne izdaje, već znak herojstva i ljudskosti. Time još više branimo ono za što smo se u ratu i borili", smatra Kamberović.

Kako je naglasio, Sarajevo se nema čega stidjeti, ‘u vrijeme opsade Sarajevo je vodilo časnu borbu’.

"Vojska je vodila poštene oslobodilačke operacije. To što se, unutar Armije RBiH, pojavila jedna skupina koja je činila zločine, ne znači da je to bilo koncept i strategija te vojske. Tu ljagu sa Armije RBiH možemo skinuti na način da pokažemo da nismo bili svi isti", poručio je u izjavi za novinare Kamberović.

Iz UDIK-a podsjećaju da su na lokalitetu Kazani, tokom 1992. i 1993. godine u vrijeme opsade grada, na svirep način od pripadnika Armije RBiH pod vodstvom Mušana Topalovića Cace ubijani građani glavnog grada BiH.

Za taj zločin, na kazne od deset mjeseci do šest godina zatvora, osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine, nakon što je uhapšen u akciji policijskih i vojnih snaga koju su organizirali tadašnje Predsjedništvo RBiH, MUP RBiH i Armija RBiH.

Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 23 osobe, od kojih je 15 identificirano. Radi se o pet žena i deset muškaraca od toga dvije žrtve bile su iz Ukrajine, dvije hrvatske nacionalnosti, jedna bošnjačke i deset osoba srpske nacionalnosti.