Otkud tolika okrutnost ženama da počine ratne zločine u BiH

Nekada poznata kao "gospodarica života i smrti", Azra Bašić se danas na sudu jedva primjeti.

U poređenju sa nekoliko hiljada muškaraca koji su osuđeni pred lokalnim i međunarodnim sudovima za ratne zločine, žena je tek nekoliko, navodi se u istraživanju France Pressea.

Međutim, nekoliko bivših zatvorenika već je svjedočilo pred sudom za brutalno mučenje zatvorenika na suđenju Azri Bašić od početka suđenja u februaru.

Svjedok Dušan Nedić prisjetio se događaja od 26. aprila 1992. godine kazavši da je vidio ženu  po imenu Azra, koja je ušla u pritvor u sjevernom dijelu Dervente, gdje su ga držali Hrvati.

Razgovarala je s drugim zatvorenicima.

"To mi je dalo nadu i olakšanje. Rekao sam sebi da 'žena ne bi trebala biti agresivna kao i muškarci'", rekao je Nedić.

Ali nije bio u pravu.

"Počela je udarati zatočenike, skočila na njih dok su bili na podu", rekao je 55-godišnji radnik fabrike obuće.

Gledajući je na sudu, teško je povezati Azru s brutalnim nasiljem, uključujući jedno ubistvo, za šta je optužena. Tiha, povučena i pristojna žena izbjegava kontakt očima kada je na sudu.

Kada su 2011. godine vlasti konačno došle do nje nakon rata, radila je u fabrici hrane u SAD-u.

Bašić se izjasnila da nije kriva za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima na početku svog suđenja, uključujući i optužbu da je ubila zatvorenika.

"Ova osoba nisam ja", rekla je sudu u petak, a njen glas se trese.

"Kunem se Bogom i to je sve", dodala je, kako je pogledao Slaviša Đuraš, sin Blagoja Đuraša, čoveka koga je navodna ubila.

Biljana Plavšić sada ima 86 godina i ostala je najpoznatija ratna zločinka iz bivše Jugoslavije.

Plavšić je bivša potpredsjednica RS-a, jedina je žena kojoj se sudilo pred Sudom za ratne zločine u Haagu.

Osuđena je na 11 godina zatvora 2003. godine, nakon što je priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti zbog svoje vodeće uloge u kampanji progona Bošnjaka i Hrvata.

"Žene su jednako sposobne da izvrše zločine", izjavila je za AFP istaknuta hrvatska književnica Slavenka Drakulić.

Mnogo je jasno iz njenog eseja o ratnim zločincima u bivšoj Jugoslaviji pod naslovom Oni ne bi ni mrava zgazili.

"Žena u takvom položaju mora biti ‘bolja’ od muškaraca," napisala je Drakulić u eseju o Plavšić.

"U datim okolnostima to je značilo uzimanje radikalnih pogleda", napominje hrvatska književnica.

Drakulić se prisjetila naučno-rasističke retorike koju je Plavšić koristila tokom rata u Bosni, a takve ideje bi i nacisti rado prihvatili.

Plavšić, bivay profesorica biologije, nazvala je Bošnjake "genetski deformiranim materijalom koji je prigrlio islam".

“To je genetski deformisani materijal koji je prigrlio Islam. I sada sa svakom nasljednom generacijom taj gen postaje koncentriran. Postaje sve gori i gori, jednostavno postaje izražajan i diktira njihov stil mišljenja i ponašanja, koji je ukorijenjen u njihovim genima”, govorila je Plavšić 1992. godine.

Tužitelji u Bosni za ratne zločine kažu da su u ovom trenutku više slučajeva protiv osumnjičenih žena. Prema lokalnim medijima, oko 40 žena se istražuje za ratne zločine.

Jedan od njih je Višnja Aćimović, 45-godišnja Srpkinja iz Bosne, koja sada živi u susjednoj Srbiji.

Ona se tereti da je učestvovala u likvidacijama 37 bošnjačkih civila 1992. godine u Vlasenici. Sve žrtve imale su između 15 i 20 godina zatvora.

Ona je negirala optužbe pred beogradskim sudom u januaru, a Srbija neće izručiti svoje građane Sudu Bosne i Hercegovine.

“Ne vjerujemo bosanskom pravosuđu”, rekao je njen advokat Krsto Bobot.

Ali ne svi uživaju takvu zaštitu.

U martu ove godine, Švicarska je izručila Elfetu Veseli, bivšem pripadnicu Armije RBiH, nazad u Bosnu.

Optužena je za ubistvo jednog dvanaestogodišnjeg Srbina u istočnoj Bosni iz 1992. godine. Dok je njegova porodica pobjegla, dječak se vratio po zaboravljenog psa i za to platio svojim životom.

Suđenje Elfeti Veseli tek treba početi.

"Svaka od ovih žena imala je svoj lični razlog, što bi moglo objasniti njihovu sadističku mržnju, koja je posebno ciljala muškarce", rekao je psiholog Ismet Dizdarević.

Iako je bilo manje žena ratnih zločinaca, one su bile naročito okrutne "kako bi dokazale svoju moć među muškarcima", kazao je Dizdarević za AFP.

Većina ratnih zločina koje su počinile žene odvijala se nad zarobljenim civilima i vojnicima u logorima i pritvorima.