Očuvanje tradicije: Farbanje jaja i molitvene prakse na Veliki petak

Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju i povijesti svijeta i čovjeka, a obilježen je stradanjem Isusa Krista, njegovim raspećem na križ i smrću za spasenje svijeta.

Na ovaj dan se obustavljaju svi poslovi, osim bojenja jaja, koja će najaviti dan uskrsnuća Kristovog. Post je tog dana najstroži, čak se i ne jede do iznošenja plaštanice, a svakako je to post na vodi.

Shodno tome, alkohol se ne pije, a u narodu je uvreženo mišljenje da se ne pije crno vino niti bilo što slične boje, što simbolizira prolivanje nevine krvi Kristove.

Ovo je dan kada ne zvone zvona, koja su znak radosti, već se sve vrijeme tokom bogosluženja koristi drveno klepalo. Točnije, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne čuju se zvona, da bi onda zvonko objavila pobjedu života nad smrću. 

Farbanje jaja

Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje jaja, u kojem sudjeluju, prije svega, djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sljedećeg Vaskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba se zakopati u zemlju kako bi bila plodna i kako bi donijela sreću domaćinima.

Vjerovanja i običaji za pravoslavni Veliki petak

Veliki petak je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kome je prikazano Kristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, grob Kristov, ispred oltara.

Prema narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti lijepu želju, i ta će želja biti ispunjena. Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Krist. Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pogoršavale Isusove rane, piše HercegovinaInfo.