O otcjepljenju i proglašenju nezavisnosti: Katalonija i Republika Srpska

Radiosarajevo.ba
O otcjepljenju i proglašenju nezavisnosti: Katalonija i Republika Srpska
U analizi kolumniste Milka Grmuše koju je objavio Frontal podvučeno je niz paralela o motivima za referendum o nezavisnosti Katalonije, te već duže prisutnih nastojanja da se isto učini i u RS.

"Sudeći po razgovorima ljudi na ulici, u kafanama, na društvenim mrežama, Srbi u Republici Srpskoj većinski sa ogromnim simpatijama posmatraju referendum u Kataloniji i moguće otcjepljenje te španske regije. Motiv takvog stava vjerovatno leži u činjenici da naši ljudi žele da i RS krene istim putem, odnosno da stekne nezavisnost na istim principima", navodi autor.

Ipak, dodaje on, za razliku od RS-a, Katalonija je najbogatiji, najliberalniji i najprosperitetniji dio Španije, a Katalonci su nezadovoljni jer izdvajaju previše novca u centralni državni budžet.

Sama Barselona, podvlači on, predstavlja jedan od najkosmopolitskijih gradova u Evropi, a analitičari navode da u najvećem katalonskom gradu ujedno ima i najviše protivnika katalonske nezavisnosti, koji se plaše negativnih ekonomskih, turističkih i političkih implikacija katalonske nezavisnosti.

Dakle, najprogresivniji elementi u Kataloniji dobro znaju šta žele, izračunali su to, imaju plan, niko ih u Evropi i svijetu previše ne napada zbog toga. 

"Srpski nacionalisti iz RS-a listom su za nezavisnost Katalonije, ali su ošto protiv secesije Kosova od Srbije. S druge strane, Španija je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koja nije priznala secesiju Kosova uprkos svim pritiscima svojih najmoćnijih zapadnih saveznika. Španija se zalaže za suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Španija nikad nije ratovala protiv Srbije, nikad nijedan pripadnik španske armije nije neprijateljski kročio na srpsko tlo. No, to nije razlog da brojne srpske patriote ne podržavaju secesiju jedne španske pokrajine", ističe Grmuša.

Autor se potom pita "šta ćemo mi to konkretno dobiti eventualnom nezavisnošću Katalonije".

"Precedent da se Republika Srpska odvoji od BiH? Pa tih precedenata već ima, počev od pomenutog Kosova, ili pak Krima. Nikad u takvim slučajevima nećete dobiti nepodjeljenu podršku svih za svoje poteze, ali morate znati šta želite. Da li mi imamo neke izgrađene posebne konekcije sa ključnim političarima u Kataloniji? Da li smo mi u Republici Srpskoj koordinisali svoje akcije sa rukovodstvom Srbije koja oficijelno i nedvosmisleno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Španije? Ne bih rekao", ističe on, te dodaje:

"Ako se vratimo unazad, mi nismo kao narod imali koherentan plan i sistemski pristup niti kod raspada SFRJ. Malo smo bili za pristup poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, malo za pravo naroda na samoopredjeljenje. Kako gdje i kako kad. Mi se u Banjoj Luci ubismo da budemo jedno sa Beogradom, ali nikakvu zajedničku strategiju i sinergiju sa Srbijom nemamo, niti se čini da Beograd previše zanima šta misli Banja Luka, a i obrnuto. I sve to nije problem, ljudi imaju pravo da misle drugačije, ali riječ je o tome da mi naše političke planove i odluke formirano na bazi prvo emocija, potom mitova, a ne na bazi racionalnih i hladnih promišljanja, okvira i strukture koja nas okružuje i analize do čega će naši potezi da dovedu. Čitava naša politička, ekonomska, pa čak i pojedinačna, ljudska strategija zasnovana je na ad hoc principu. Idemo udariti, pa šta bude. Cijene koje smo plaćali zbog toga su nas nebrojeno puta upozoravale koliko je to neodgovorno prema svojoj budućnosti", kaže se u kolumni.

Politički cilj, ambicija, ideal, tvrdi autor, mora da bude plod pažljive analize, promišljanja, kreiranja makar tri ili četiri izlazne strategije.

"Ozbiljna politika i politički zreo narod znaju šta tačno žele, sa kim to mogu da ostvare i kako da se snađu i opstanu u uslovima nestabilnog i često neprijateljskog okruženja. Tu nema mjesta eksperimentima. Povrh svega, potrebno je insistiranje na određenim principima. Moramo se držati određenih pravila ponašanja, jer samo tako gradimo kredibilitet u međunarodnim odnosima. Nismo izolovano ostrvo i ne smijemo dozvoliti da to postanemo. Jer, u takvom razvoju događaja, od RS-a ne bi ostalo nas, ističe se u ovoj kolumni.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak