Nurko Pobrić za Radiosarajevo.ba: Odluka CIK-a je dio dogovorenog scenarija

Nakon jučerašnje odluke koju je donijela Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine može se bez odgađanja popuniti Dom naroda Federacije BiH, kazao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba ekspert za ustavno pravo Nurko Pobrić.

Pročitajte šta podrazumijeva odluka CIK-a BiH: Kompromis za novu vlast

Pojasnio je da se ne moraju čekati odluke Ustavnog suda BiH po apelacijama koje su najavile političke stranke.

„Mislim da postoji prećutni ili ne, ali dogovor vodećih političkih partija u FBiH da se ide u ovom smjeru. Dogovor onih vodećih političkih stranaka u FBiH koje nisu zadovoljne svojim izbornim rezultatom. Tačnije, da je određena osoba „x“ izabrana na određenu poziciju „a“ vjerovatno ne bi bilo ni ovakve odluke CIK-a, a ni ovog procesa. Naravno, da kod običnih ljudi ovakva mogućnost izaziva strah, dok kod ovih „ikseva“ postoji želja da vrše određene političke funkcije i ako nisu dobili određeni broj glasova“, mišljenja je Pobrić.

Objašnjava da postoji mogućnost i da se donese privremena zabrana popunjavanja Doma naroda FBiH, a sve dok se ne donese odluka Ustavnog suda BiH.

„Ipak ukoliko se ne donese takva odluka, onda i ako Ustavni sud BiH zaključi da je odluka CIK-a BiH suprotna Ustavu ona se ne bi primjenjivala retroaktivno. Što znači da bi bile valjane sve odluke koje bi eventualno donio ovaj dom“, istakao je Pobrić.

Prema njegovom mišljenju, jučerašnja odluka CIK-a ima utemeljenost u Izbornom zakonu BiH, dok sam CIK nije nije ustavna kategorija već zakonska.

„U Zakonu se tačno navodi da će CIK prilikom svakog narednog popisa stanovništva odrediti i broj delegata koji se biraju iz svakog kantona u Dom naroda Parlamenta FBiH. Tačno je da postoji i Aneks 7. Ustava BiH, ali ovdje imamo sukob Izbornog zakona i Ustava FBiH. U Ustavu BiH nema odredbe da će se primjenjivati popis iz 1991. godine do ispunjenja Aneksa 7, to se navodi u Ustavu FBiH. Tu griješe mnogi političari. Ovdje je na djelu sukob državnog zakona i entitetskog ustava.

Dakle, ovdje je evidentan sukob nadležnosti, ko je taj koji treba odlučivati o popunjavanju Doma naroda Parlamenta FBiH, to se ne može regulirati državnim Izbornim zakonom, to je trebao regulirati zakon Federacije BiH. Stoga je i odluka Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“ neutemeljena i veoma loše obrazložena, to nije samo moje mišljenje“, naglasio je Pobrić.

Odgovarajući na pitanje o mogućoj „mostarizaciji Bosne i Hercegovine“, Pobrić je rekao da nažalost to bi značilo da neko neodređeno vrijeme neće doći do konstituiranja zakonodavne a zatim i izvršne vlasti u FBiH.

„U ovom trenutku ja ne isključujem takvu mogućnost, u takvom slučaju jedino može djelovati Visoki predstavnik u BiH, nema drugog pravnog rješenja. Međutim s obzirom da Visoki predstavnik već dugo godina ne poduzima nikakve mjere onda je teško očekivati da bi on djelovao u tom pravcu“, zaključio je Pobrić.