Njemački mediji o Bleiburgu: Hrvatski desničari sada su dobili pojačanje u Bosni
Radiosarajevo.ba
Njemački mediji o Bleiburgu: Hrvatski desničari sada su dobili pojačanje u Bosni
Bleiburg
Bleiburg
Svake godine se hrvatski desničari prisjećaju poginulih pristaša ustaša u Bleiburgu. Ove godine u tome želi učestvovati i katolička crkva u Bosni, pišu berlinske novine Tageszeitung.
“Kada je prije nekoliko dana objavljeno da Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić 16. maja želi održati misu za nakon Drugog svjetskog rata ubijene ustaške vojnike, došlo je do žestokih diskusija u Sarajevu. Brojni građani Sarajeva se sjećaju bezbrojnih ustaških žrtava i protestiraju protiv održavanja takve mise”, piše Erich Rathfelder za Tageszeitung.
Ukupno je, kako dalje piše list, od 1941. do 1945. godine ubijeno više od 10.000 ljudi u Sarajevu.
“7.500 Židova je od 1941. godine deportirano u hrvatski logor smrti Jasenovac i u Auschwitz. Ukupno je, kako se navodi, više stotina tisuća ljudi bilo žrtva ustaškog režima. Nakon što su partizanske trupe oslobodile Sarajevo 6. aprila 1945. godine njemačke i ustaške trupe su se morale povući na sjever. Rat je za njih bio izgubljen. Skupa s drugim trupama koje su bile kolaboratori Hitlerove Njemačke poput srpskih četnika i slovenskih domobrana željeli su se u Bleiburgu predati britanskim trupama koje su se tamo već nalazile. Ono što se nakon toga dogodilo nije u potpunosti razjašnjeno. Činjenica je da među njima nije bilo samo tvrdo jezgro ustaša i četnika, nego da su im se pridružili i članovi hrvatskih i slovenskih domobrana, čiji su članovi bili mobilizirani u vojske, ali i civili”, piše TAZ.
Foto: EPA-EFE: Bleiburg
“14. maja su stigli u Bleiburg gdje su ih Britanci internirali na jednoj livadi. Nekim vođama je čak uspjelo pobjeći, među njima Anti Paveliću, osnivaču ustaškog pokreta, koji je 1959. preminuo u Španjolskoj. 16. maja 1945. godine su Britanci preostale, u međuvremenu razoružane ustaše i četnike počeli predavati partizanima - prema britanskim izvorima do 31. maja 12.196 Hrvata, 8.263 Slovenca, 5.480 Srba i 400 Crnogoraca. Kada je tada mladi partizan Mustafa Kapidžić stigao u Bleiburg mogao je vidjeti kako partizanski porotni sudovi po hitnom postupku osuđuje poznate ustaške i četničke osobe na smrt i izvršavaju presudu. Drugi izvori navode da je većina zarobljenika poslana na marš kroz Sloveniju, Hrvatsku sve do Makedonije”, piše TAZ. List navodi da su „brojni na tom putu bili žrtve odmazde, a velik broj ih je preminuo usljed iscrpljenosti", prenosi Deutsche Welle.
„Katolička crkva je od proglašenja neovisnosti Hrvatske sve više skretala u desno"
TAZ dalje citira politologa Žarka Puhovskog:
„Partizani su proveli osvetu", kaže Puhovski. „Bila je to krvava osveta, priznaju partizani koji su još živi. Ipak oni odbijaju hrvatski povijesni revizionizam koji događaje na Bleiburgu proglašava jednom vrstom genocida nad Hrvatima.
'Bila je to osveta prema kolaboracionistima nacista, osveta prema neprijateljima, ali ta osveta nije bila nacionalistički definirana', kaže također Puhovski”, piše TAZ i dodaje da je i Josip Broz, zvani Tito, bio Hrvat te da su se "partizani borili za multinacionalnu državu i protiv nacionalizma".
Foto: EPA-EFE: Bleiburg
„Dok su se na početku tu okupljali prije svega pripadnici rodbine ubijenih kako bi tugovali za mrtvima, u Bleiburgu je posljednjih godina njegovana prilično sužena kultura sjećanja", piše dalje TAZ i dodaje citirajući hrvatske i bosanske intelektualce kako se danas " tamo manifestira hrvatski nacionalizam". TAZ dalje piše kako "isti nacionalistički krugovi negiraju nedjela ustaša, ometaju podsjećanja na žrtve u Jasenovcu i difamiraju preživjele žrtve", citirajući židovske zajednice i udruženja srpskih žrtava. „Pozdrav 'Za dom spremni' desničarski krugovi javno koriste“, piše TAZ.
„A katolička crkva? Od proglašenja nezavisnosti Hrvatske ona je sve više skretala u desno, i u Bosni. Istina, franjevci u Sarajevu se doduše bore protiv nacionalističkog šovinizma bosanskih Hrvata pod vodstvom Dragana Čovića, ali on je očito prevladao i uspio uključiti kardinala u svoju kampanju. Čović je kritičarima predbacio da sprječavaju slobodu vjeroispovijesti. Njegov protivnik, socijalno-liberalni predstavnik Hrvata u bosanskom predsjedništvu Ivo Komšić je uzvratio: 'Moliti za fašiste je akt koji proturječi svim civilizacijskim vrijednostima'", piše Tageszeitung, prenose Deutsche Welle i Jutarnji list.
