Nikšić otkriva nove detalje o uredbi za rast plata: Evo šta čeka radnike

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, govorio je u Dnevniku D Federalne televizije o novoj uredbi Vlade koja se odnosi na rast plata u 2024. godini.

Prema njegovim riječima, uredba nije tajna, ali je povjerljiva zbog mogućih pokušaja mijenjanja njenog sadržaja.

"Pa, nije tajna, ali naravno da uredba ima stepen povjerljivosti upravo zbog ove činjenice da se onda oko toga raspreda, traži način kako promijeniti, kako osigurati da se ona ne primjenjuje. Vi znate da smo mi u ovoj godini imali dvije uredbe. Prva je vrijedila šest mjeseci, druga je od 7. mjeseca, praktično ističe 31.12. Po prvoj je bilo moguće isplatiti 2.500 KM radnicima, po ovoj drugoj nešto više od 2.700.

U ovoj drugoj je bila obaveza da se prijavljuje Poreskoj upravi od strane poslodavaca koji je isplatio tu pomoć. Onda smo pravili jednu analizu nakon četiri mjeseca primjene uredbe da je 230.000 radnika dobilo tu pomoć, da je to u novcu 99 miliona. To kad podijelite s radnicima, to je oko 400 maraka po radniku. Kad podijelite na četiri mjeseca, to je oko 100 maraka pomoći radniku. I kad uđete dalje u analitiku ovih 230.000 radnika koji su dobili podršku, dvije trećine su to neka javna preduzeća, namjenska industrija, agencije, oni koji su naslonjeni na razne takse i budžete, dok je otprilike jedna trećina onih zaista poslodavaca.

Dakle, vidjeli smo da ta uredba ne daje rezultate, ne dolazi ono što bi trebalo da dođe do radnika, što je zamišljeno kao podrška i pomoć radniku i što su i sami poslodavci zagovarali, tražili, insistirali na tome. Zbog toga smo se odlučili da uđemo u jedan proces uredbe koja će utvrditi i minimalna primanja radnika i utvrditi neke obaveze koje budu.

Isključivo minimalna primanja ili i druga?

"U toj uredbi će biti propisana minimalna plata i ono što ide kao neoporezivi dio. Doprinose plaćaju, naravno, samo na minimalnu platu. Jučer su moji saradnici, dva dopremijera, na tu temu razgovarali sa direktorom Unije poslodavaca, prolazili kroz uredbu, tražili način da nam ništa ne promakne, jer smo i mi svjesni u komunikaciji s tim ljudima da postoje neke grane koji rade lom poslove poput tekstila, odjeće i obuće, da nisu baš u prilici da mogu to sve ispoštovati."

Nikšić je također komentirao reakcije poslodavaca, koji najavljuju mogućnost otkaza zbog novih zahtjeva

"Naravno da su oni ti koji će odlučivati o svojim poslovima, ali s druge strane, svjestan sam ja i da to nije baš ravnomjerno svima. Ali, kad pogledate da je gotovo 10 milijardi dobiti u proteklim godinama, stvarno ja mislim da je fer da jedan dio se prelije i radnicima, onima koji donose tu dobit poslodavcima. Vodimo računa, i ta grana industrije koja je i do sada imala povlaštenu stopu, će imati povlaštenu stopu, imati određene izuzetke, ali nema potrebe za bilo kakvom nervozom. Uredba bi trebala stupiti na snagu od nove godine. Prva isplata po njoj će biti u februaru mjesecu."

Govorio je o budžetu Federacije, koji će biti na Vladi sljedeće sedmice, te negirao tvrdnje da je budžet prešao u deficit

"Budžet bi trebao u sljedećoj sedmici da bude na Vladi. Završavamo tekst budžeta. Suficit nije postojao. To je klasična zamjena teza. Problem Vlade, kojeg ja prihvatam, mi smo radili, mi nismo o tome širili priču, dizali dreku, dizali galamu, pa su onda oni koji lažu malo osile pa misle da više puta ponovljena laž postaje istina. To je vrlo lako utvrditi, budžet je dostupan na web stranicama. U tom budžetu kojeg smo završili ove godine bez rebalansa, što znači da je ispravno i dobro planiran i što znači da se odgovorna politika vodila, je 364 miliona duga Autocesta, kojeg je otplatila Federacija. Mi smo bili u situaciji ili ćemo blokirati investicije time što ćemo naplatiti taj dug od Autocesta ili ćemo mi vratiti za njih dug. Mi smo to vratili.

Godinu ćemo završiti sa 511 miliona više uplaćenih sredstava za penzije nego što je uplaćeno u penzioni fond. Kad na to dodate zbog ovog duga Autocesta 90 miliona DPL-a, dođete skoro do milijarde rashoda koji nisu bili planirani u budžetu, a koji su očito plaćeni, odrađeni i završeni. Najveći dug u historiji Federacije je ove godine vraćen - milijarda i 400 miliona KM, da je pritom, u skladu sa budžetom, emitovano 700 miliona obveznica. Izdavanje obveznica i trezorskih zapisa je urađeno na trogodišnjem planu i to je plan koji je uradila prethodna vlada i koji ove godine ističe. Mogli smo tačno da damo 100 miliona eura obveznica na ino tržište, mi to nismo uradili jer nam u ovom trenutku nije bilo potrebno."

Premijer je takođe odgovorio na pitanja u vezi sa problemima u Donjoj Jablanici nakon poplava.

"Interesantno je to za Donju Jablanicu. Klizište u Sarajevu je problem kantonalne i lokalne vlasti, a u Jablanici je problem Federacije. Smatram da je Federalna vlada posljednja koju bi trebali da optužuju jer je prva, u prvom trenutku, u prvom satu, bila angažovana, i na raspolaganju, i svi resursi civilne zaštite, i svi resursi s kojima je raspolagala Federalna vlada, i ono što je Federalna vlada nakon proglašenja odluke o vanrednom stanju uradila i angažirala. Što se tiče Federalne vlade, ona sutra može raspisati i ima potrebna sredstva.

Iako, da budemo jasni, nikad nije dobro vrijeme za ove nesreće. Ali, kad je u pitanju budžet, ovo je najgore vrijeme. Kraj godine je budžet potrošen i vi nemate sredstva. Međutim, mi smo i u tome uspjeli, da pokrijemo. Možemo sutra, dakle, ući u proces raspisivanja tendera, javnog poziva, pripremu i možemo sutra, ako je sve gotovo, početi sa izgradnjom objekata. Ali gdje? I kako? Dakle, mora neko koji je dolje s tim ljudima na kraju razriješiti. Ne može Federalna vlada doći i reći mi ćemo ovdje ljudima praviti kuće. To je zemljište lokalnih sredina, lokalne zajednice."

Na kraju, Nikšić se osvrnuo na političke izazove u vezi s imenovanjem direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

"Čeka se konačna odluka. To je baš saga gdje su očito sad i kandidati svi ušli u neku utakmicu gdje svako ima svoj advokatski tim. To možemo uvezati malo i s ovom pričom obnove, u posljednje vrijeme sve češće smo izloženi nekakvim situacijama gdje ljudi prijete krivičnim prijavama, tužbama, i onda dođete u poziciju da ljudi koji trebaju da donose odluke, da rade, izbjegavaju da preduzmu neku inicijativu, izbjegavaju odgovornost da donesu odluku. Mislim da je vrijeme da se to presječe i odluči. Nažalost, i ovo je neki period kad federalni ministar je odsutan zbog bolesti i operacije koju je imao. Možda i zbog toga malo nemamo jasne i izdefinisane stvari, pa čak nije sporno da izaberemo nadzorni odbor i upravni odbor. Mogli smo to završiti konkursima dok je ministar na liječenju", izjavio je Nikšić.

Također je komentirao i pitanje Južne interkonekcije s Hrvatskom, ističući da BiH podržava da samo jedan operator upravlja transportom gasa, a to bi trebao biti BH Gas.

"Nekako smo mi zaista posebno sposobni da pitanja koja uopšte ne bi trebala da nose takvu političku konotaciju, pretvorimo u vrhunska politička pitanja. Sad gledam i pratim. Pitanje Južne interkonekcije je pitanje u predsjedničkoj kampanji u Hrvatskoj. O tome se izjašnjavaju kandidati za predsjednika. Ukoliko će biti Južne interkonekcije, nje nema bez postizanja međudržavnog sporazuma između BiH i Republike Hrvatske.

Otvorilo se sad pitanje ko će biti taj ko će implementirati projekat Južne interkonekcije. Naša je pozicija vrlo jasna da može biti samo jedan operator koji će se baviti transportom gasa. Naravno da može biti više operatora koji će raditi distribuciju kao što imate Sarajevo gas, kao što će vjerovatno sad biti neki Travnik gas, kao što imate Brčko gas. Ali, transport gasa može raditi samo BH Gas. Ovo će na kraju morati da se razriješi", rekao je na kraju Nermin Nikšić za Federalnu.