NATO otvoren za BiH, smanjen prostor za Dodika

NATO je pokazao spremnost i otvorenost da Bosna i Hercegovina napreduje prema punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Sada je u suštini odluka na strani BiH, kazao je za Radiosarajevo.ba Selmo Cikotić, penzionirani general i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu nakon što je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio da će Savez odobriti aktivaciju MAP-a (Akcioni plan za članstvo).

Piše: Faruk Vele

Podsjetimo, govoreći na pres-konferenciji kojom je najavio sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg je kazao kako će taj prijedlog biti stavljen pred ministre na sastanku u srijedu.

"Ovo je značajna vijest za BiH! Što se napretka prema NATO-u i EU tiče, ovo je uslov bez kojeg se ne može. Što se članstva u NATO –u, pak, tiče, ovo je potreban, ali ne i dovoljan uslov. Mi imamo rezerve kod pojedinih političkih opcija iz RS prema NATO-u, koje doduše ne nude nikakvu ozbiljnu alternativu. Mislim da će do momenta kad će se o ovome ozbiljno razmatrati sazrijeti i odgovornost svijest o tome da moramo raditi ono što je dobro za sve narode i građane u BiH", govori Cikotić.

Na pitanje da li je ovo reakcija Zapada na povećane aktivnosti Rusije u regionu, o čemu se intenzivno piše, Cikotić veli da on ovu odluku čita, prije svega, kao odgovor NATO-a na pojačan intenzitet napora svih institucija u BiH u prethodne dvije godine, a da se ispune svi potrebni uslovi za MAP.

"Mi smo imali te signale i prije Samita NATO-a početkom jula da će MAP biti aktiviran do kraja godine, ali poslije izbora u BiH kao se ne bi manipuliralo na bilo koji način. To se dešava i NATO potvrđuje principijelnost. Tako da za nas koji smo to pratili kroz navedeni proces ovo nije nikakvo iznenađenje", navodi on.

Direktorica Centra za euroatlantske studije Srbije Jelena Milić smatra da zemlje članice NATO-a i NATO kao politička, a ne samo sigurnosna i odbrambena organizacija, treba da ima vodeću ulogu u omogućavanju okvira za prevazilaženje neriješenih otvorenih pitanja koja regionu usporavaju proces demokratizacije i stabilizacije.

Bez toga se, veli, otvara prostor za neprijateljski utjecaj trećih strana koje nisu zemlje zapadne međunarodne zajednice.

"Bilo da su to države ili nedržavne strukture. Od ekstremista do Rusije, kao i drugih zemalja  kojima nije u interesu konsolidacija regiona. U tom smislu najava odmrzavanja MAP-a i neki događaji koji se tiču Beograda su jako dobre vijesti koje idu u tom pravcu. Kada kažemo NATO, treba imati na umu da su to SAD, Velika Britanija, ali i Turske, Norveška, Kanada", ističe Milić.

Vjeruje da je NATO najbolji odgovor na nestabilnost kojoj svjedočimo.

Istaknula je i ocjenu Stoltenberga da će NATO podržati dijalog Beograda i Prištine, kao i najavu da će KFOR ostati tamo.

"Ako NATO pruži ruku dogovoru između Beograda i Prištine biti će teško Miloradu Dodiku da opstruira bosanske integracije u NATO. Tako da je to jako dobra vijest...  Pojačano političko prisustvo dijelom je izazvano strahom negativnim efektom ruskih djelovanja u regionu. U principu je dobar znak za region da postoji više političke zainteresiranosti i političkog liderstva NATO-a", smatra Milić.