Nada bez pokrića za BiH: Šta znači dolazak von der Leyen dok traju blokade institucija?

Nakon Skoplja, Prištine, Podgorice, Beograda, na red je došlo i Sarajevo. Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen dolazi u trenutku blokade državnih institucija i uoči izvještaja o napretku BiH koji bi trebao biti predstavljen za nekoliko dana, kao jedan od uslova za pristupne pregovore. A napretka nema mjesecima.

Deblokada funkcionisanja državnih institucija zapela je kod sjedišta Apelacionog suda BiH, za koji Srbi žele da bude u Banjoj Luci, čemu se protive predstavnici Trojke. Posljednji sastanak koalicije SNSD, Trojka i HDZ BiH, pokazao je kompletan raspad sistema.

"Tvrd i težan sastanak", poručio je prvi čovjek stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, koji je ispred Trojke odbacio šansu da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjaluci.

Blokade se nastavljaju

Za njegovog koalicionog partnera iz RS, lidera SNSD-a Milorada Dodika, jasan signal. "Nismo se dogovorili", rekao je Dodik, rečenicu koja je višestruko izgovarana nakon stranačkih pregovora.

"U nekom ambijentu u kojem dolaze ovi iz Evrope imali smo ideju iz RS da napravimo neki ključni korak, ali očigledno ga nema. Nije moguć sljedeći sastanak, ovaj smo odredili kao ključni", rekao je Dodik.

Zakon o sudu BiH dio je paketa iz uslova EU u kojem je još i zakon o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti. Ironično, u takvim uslovima državni parlament usvojio je jučer (31.10.) rezoluciju o potrebi donošenja odluke o otvaranju pregovora Bosne i Hercegovine i Evropske unije o pristupanju EU. Rezolucija je stigla dan uoči posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, kako bi se pokazalo opredjeljenje za put BiH ka EU. Deklarativno, svi su za.

"Ovo je farsa i prevara. Imamo političare koji ne žele da BiH bilo kada uđe u EU", kategoričan je prvi čovjek PDP-a Branislav Borenović.

U praksi, nijedan od 14 prioriteta nije usvojen, jer zemlja već mjesecima stagnira zbog političke odluke vlasti u Banjaluci da blokiraju procese dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi strane sudije bile izbačene iz ovog tijela.

Višegodišnja agonija

14 prioriteta stiglo je u BiH od Evropske komisije još prije četiri godine ali je svega nekoliko tehničkih pitanja ispunjeno. Kandidatski status došao je prošle godine kao politički kompromis kako bi se stvari pokrenule sa mrtve tačke, iako su i domaći političari tada priznali da je dobijen nezasluženo. Otvaranje pregovora, što se makar kao nada očekuje od prve žene Evropske komisije, bilo bi iz ove perspektive cementiranje postojećeg stanja, odnosno blokiranog držanog nivoa vlasti. I Delegacija EU izrazila je razočaranje posljednjim nepostizanjem dogovora prošle sedmice.

"Razočaravajuće je da se nije mogao postići kompromis oko sjedišta Apelacionog suda BiH. Ključni prioritet 6 iz Mišljenja Evropske komisije ističe potrebu unapređenja funkcionisanja pravosuđa, uključujući usvajanje novog zakona o sudovima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.

Zbog nepostizanja dogovora, ministri iz RS blokirali su u Vijeću ministara usvajanje bilo kakvih akata. U takvom okruženju politički vrh BiH dočekuju Ursulu fon der Lajen, od koje se očekuju podaci o pretpristupnoj pomoći na koje BiH ima pravo, a sve to uoči Izvještaja o napretku BiH na evropskom putu, koji bi trebao biti predstavljen za sedam dana.

Međutim, blokade na državnom nivou, etničke tenzije, pogoršanje u oblasti vladavine prava i korupcija, ključne su prepreke napretka BiH ka EU.

"Napredak je nedovoljan. Očekujemo mišljenje Evropske komisije za nekoliko dana u kojem će biti i zvanični napredak koji je zemlja postigla na evropskom putu“, kaže Srđan Blagovčanin iz Transparency Internacionala BiH, podsjećajući i da zakoni koji su do sada usvojeni poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, ne ispunjavaju evropske norme. Iz Delegacije EU u BiH ipak optimistično gledaju na procese.

De fakto signal

"Sada je vrijeme da odgovorimo na poziv istorije i završimo objedinjavanje Unije kroz proces proširenja. Takođe je važno da institucije EU kao i zemlja članice, ostvare napredak u procesu proširenja. Veoma je bitan i znak predsjednice fon der Lajen koja dolazi u BiH", kaže Adebajo Babaide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.

A prije posljednje stanice na turneji po zapadnom Balkanu, von der Leyen posjetila je Skoplje, Prištinu, Podgoricu i Beograd. Najbitnije poruke upućene su Beogradu i Prištini, da se odmah pristupi formiranju zajednice srpskih opština a Srbija da de fakto prizna Kosovo.

"Uspjesi se mogu desiti samo ako Kosovo i Srbija normalizuju svoje odnose. Postoje određene oblasti u kojima treba da se angažuju obje strane, da sarađuju i pozivamo Kosovo da pokrene proceduru za prihvatanje zajednice opština sa srpskom većinom, dok Srbija treba da prihvati de fakto priznanje Kosova", naglasila je von der Leyen, nakon posjete Prištini, dok je nekoliko sati kasnije u Beogradu objasnila šta znači de fakto priznanje.

"Radi se o sprovođenju Ohridskog sporazuma koji predviđa različite korake koji uključuju priznanje kosovskih dokumenata i institucija od strane Srbije i što ide uz osnivanje zajednice srpskih opština, što treba da realizuje Kosovo", rekla je predsjednica Evropske komisije, što se nije svidjelo većini političke javnosti u Srbiji, uz ocjenu da pet zemalja EU nisu ni de jure ni de fakto do sada priznale Kosovo.

Podgorica najbliža

Najbliža EU je Crna Gora, čijim vlastima je rečeno da imaju još nekoliko stepenica i da datum koji je ranije postavljen za proširenje 2030, ne mora biti ograničenje za Crnu Goru.